Plenković se na početku osvrnuo na jučerašnji sastanak Europske političke zajednice i prekjučerašnjeg Europskog vijeća.  "Glavne teme na samitu u Kopenhagenu bile su sigurnost i obrana, napori članica EU u pomoći Ukrajini. Prevladavajući je konsenzus da se naprave iskoraci u pomoći državama članicama u financiranju svojih obrambenih sposobnosti. Hrvatska je tu dobila 1,7 milijardi eura iz instrumenta SAFE što je itekako važno u strategiji obrane i plana razvoja oružanih snaga", naglasio je premijer.

Napomenuo je kako su imali važne bilateralne sastanke s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. "Još jednom smo odlučno odbacili teze mađarskog ministra vanjskih poslova da Hrvatska nastoji profitirati u ratno vrijeme", poručio je Plenković.

"Hrvatska sa svojim kapacitetima energetske infrastrukture, prije svega plinovoda, naftovoda... Nastojimo pomoći sa svojim kapacitetima za osiguravanje energetske sigurnosti u ovom dijelu Europe. Još jednom smo podcrtali da je Janaf sa svojim kapacitetima spreman u potpunosti opskrbiti sa sirovom naftom rafineriju u Mađarskoj i u Slovačkoj", dodao je Plenković. 

"Dogovorili smo da se uskoro održi sastanak predstavnika Janafa-a i predstavnika MOL-a, kako bi se našla rješenja", rekao je.

"Razgovarao sam i sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, zbog američkih sankcija koje bi prema trenutačnim informacijama trebale stupiti na snagu 8. listopada, koje zbog vlasniče strukture Naftne industrije Srbije onemogućuju Janafu daljnje transportiranje sirove nafte prema rafineriji u Pančevu. Zbog toga će jedno vrijeme doći do zastoja u tom poslovnom procesu. Nadamo se da će doći do izmjene vlasničke strukture kako bi se ponovno omogućio rad i opskrba sirovom naftom jedine rafinerije u Srbiji. Janaf opskrbljuje 90 posto potreba nafte u Srbiji", rekao je Plenković.

Plenković je spomenuo i Dan starijih osoba. "Izdvojit ćemo 210 milijuna eura za godišnji dodatak za 1,3 milijuna umirovljenika. Dodatak se računa - godina staža puta 6 eura. Povećat ćemo prosječnu mirovinu na 740 eura. Do kraja mandata, sredine 2028. prosječna mirovina će doseći 800 eura", kazao je premijer.

Podsjetio je da je Europska komisija ovaj tjedan uplatila 835 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti "Hrvatska u potpunosti i na vrijeme ispunjava sve reforme i indikatore. Među onima smo koji su najučinkovitiji", dodao je premijer.

Rebalans proračuna

Rebalansom državnog proračuna za 2025. godinu prihodi se povećavaju na 33 milijarde eura što je 30 milijuna eura više u odnosu na prvotni plan, a rashodi se smanjuju za 223 milijuna eura, na 36,8 milijardi eura, rekao je Plenković. 

Deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iznosit će 2,9 posto BDP-a. Udio javnog duga u BDP-u nastavlja se smanjivati, s 57,6 posto na kraju 2024. godine, na 56,9 posto do kraja ove godine, projicira Vlada.

Vlada predviđa realni rast BDP-a od 3,3 posto krajem godine.

"Ovim izmjenama i dopunama želimo zadržati odgovorno upravljanje javnim financijama, osigurati stabilnost proračuna i nastaviti ulaganja u bolji životni standard građana", rekao je Plenković. Rebalansom se, dodao je, osigurava više od milijarde eura dodatnih sredstava za građane – za mirovine i mirovinska primanja, za plaće zaposlenih u javnim i državnim službama, za socijalne i rodiljne naknade.

Osigurana su i sredstva za nastavak ulaganja u željeznički sektor te u poljoprivredu, kao i za deveti paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnost gospodarstva. Te mjere uključuju pristupačnu cijenu energije i ciljane potpore za najugroženije, dok se istodobno troškovi za energente smanjuju zbog stabilizacije tržišta, a uštede usmjeravamo na socijalna davanja i mirovine.

Objasnio je kako će se rebalansom proračuna smanjiti subvencije za električnu energiju, plin i toplinsku energiju, a da će taj novac preusmjeriti na godišnji dodatak za mirovinu, takozvanu 13. mirovinu. Vlada predlaže da prvi godišnji dodatak za umirovljenike iznosi šest eura po godini staža, što znači da će prosječni isplaćeni dodatak biti nešto viši od 170 eura. Prvi dodatak bit će isplaćen u prosincu.

Kroz EU fondove i NPOO usmjerava se 286 milijuna eura na revidirane prioritete - obrambena otpornost, sigurnost, civilnu zaštitu i održivo upravljanje vodama. "Naš cilj je da proračun bude održiv, da podržava razvoj, da je prioritetno usmjeren na građane i da odražava stabilnost ekonomske i socijalne politike Vlade", rekao je Plenković. 

Vojni rok

Vlada će sa sjednice u Sabor poslati i konačni prijedlog Zakona o obrani, kojim se uvodi obavezni vojni rok. "Riječ je o reformi kojim se uvodi temeljno vojno osposobljavanje", rekao je Plenković.