Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković poručio je u utorak da neće odgoditi podizanje minimalne plaće za 2026., što traži Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), te istaknuo da su dobiti kompanija narasle dvostruko u odnosu na 2016. - posebice u sektorima gdje ljudi svaki dan kupuju.

"Čuli smo tu poruku. Neće se odgodit. Oni koji generiraju inflaciju s ovolikim prihodima i dobitima hoće da se zaustavimo na tome da postupno i još uz posebne mjere onim sektorima gdje stvarno postoje ljudi koji rade za minimalnu plaću - da ih ne dižemo uopće ili da ih dižemo neznatno. To se neće dogoditi", rekao je Plenković nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora upitan o apelu HUP-a.      

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) apelirala je u ponedjeljak na Vladu da zbog zaštite radnih mjesta u industriji ne podiže minimalnu plaću za 2026. godinu i time pruži "priliku industriji da obnovi investicije i povrati izgubljenu konkurentnost".

Plenković je pojasnio kako postoji povjerenstvo koje vodi Ministarstvo rada u kojem su sindikati, stručnjaci, profesori i poslodavci te će na temelju svih mišljenja donijeti odluku koja je, kaže, uvijek razumna, realna i ekonomski nosiva.

Zakon o obrani

Upitan o sutrašnjoj raspravi u Hrvatskom saboru o konačnom prijedlogu Zakona o obrani te kad se mogu očekivati prvi ročnici u vojarnama, predsjednik Vlade izrazio je uvjerenje da će se zakon donijeti te stupiti na snagu. Nakon toga je sve planirano da cijeli proces krene početkom iduće godine, poručio je.

Zamoljen za komentar podataka Eurostata po kojem hrvatski javni dug u BDP-u pada pri čemu smo tu ispod europskog prosjeka, odgovorio je da je to dobro jer je to jedan od kriterija iz Maastrichta.

Upitan misli li da guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić čini dovoljno u Frankfurtu gdje se donose sve monetarne odluke vezane uz euro kako bi olakšao inflatorne pritiske u Hrvatskoj, Plenković je kazao da je stabilnost cijena temeljna zadaća HNB-a.

"Bez obzira što smo ušli u eurozonu i što je značajnija uloga Europske središnje banke postoje načini na europskoj i na nacionalnoj razini da i oni (HNB) daju svoj doprinos"; istaknuo je.

'ZA LUKSUZ - NIŠTA' /

Hrvatski poslodavci prijete otkazima, a Mirjana otkriva kakav je život s minimalcem

Inflacija je domaći, hrvatski proizvod

Smatra i kako je važno svim gospodarskim akterima poslati poruku da formiraju razumne cijene jer, upozorio je, imamo trend da inflacija nije zbog vanjskih faktora. "To je domaći, hrvatski proizvod. Inflacija nažalost pogađa one koji imaju najmanja primanja", rekao je. 

Pritom se, dodao je, onima koji to čine omogućava brža i veća dobit u kraćem roku dok oni koji imaju najmanje to osjećaju najviše. Tada se i odgovornost traži na Vladi, a koja je stvorila pretpostavke gospodarskog rasta, visoke zaposlenosti, velike socijalne osjetljivosti.

Plenković stoga drži kako taj dio odgovornosti trebaju preuzeti i oni koji tu inflaciju generiraju. Istaknuo je da su dobiti naših kompanija narasle duplo u odnosu na 2016. - posebice u sektorima gdje ljudi svaki dan nešto kupuju. 

"Netko je tu zaradio a nije dobro da se to događa na uštrb onih koji imaju najmanje", naglasio je.

Smatra i da se nama događa inflacija koja je "umjetno generirana i nepotrebna". Poručio je i da nećemo moći uhvatiti korak sa najrazvijenijima ako plaće i mirovine neće i ići gore te biti veća zaposlenost i manja nezaposlenost. 

O zabrani uvoza ruskog plina

Premijer Andrej Plenković pozdravio je u utorak korake Europske unije prema potpunoj zabrani uvoza ruskog plina i rekao da Hrvatska može biti mirna kad je riječ o energetskoj sigurnosti.

Ministri energetike država članica EU-a dogovorili su u ponedjeljak u Luxembourgu svoje stajalište o zabrani uvoza plina iz Rusije do kraja 2027. i sada mogu početi pregovori s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona. 

Ministri su u ponedjeljak potvrdili pregovaračko stajalište Vijeća, prema kojemu bi uvoz ruskog plina bio zabranjen od 1. siječnja 2026. Postojeći ugovori sklopljeni prije 17. lipnja ove godine bili bi podložni prijelaznom razdoblju. Za kratkoročne ugovore to bi isteklo 17. lipnja 2026., a za dugoročne ugovore 1. siječnja 2028. Od tada bi uvoz plina, bilo ukapljenog bilo onog koji se transportira plinovodom bio potpuno zabranjen.

Plenković je u utorak pozdravio taj pomak prema potpunoj zabrani. "To je dobro. Mislim da nema nikakvog smisla kupovati ruske energente i time financirati Putinov ratni stroj. I nakon toga još imati ogromne izdatke za pomoć što vojno, što financijski za funkcioniranje Ukrajine. To je jedno s drugim jako suprotstavljeno", rekao je Plenković novinarima nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a.

Istaknuo je da je za Hrvatsku "dalekosežna i ključna" bila odluka o kupnji LNG broda prije nekoliko godina. 

"Oko 66, 67 posto ukapljenog prirodnog plina dolazi iz SAD-a, ostalo iz drugih destinacija. Hrvatska je glede energetske sigurnosti potpuno mirna barem kada je riječ o nafti i plinu, a to je ono što nam najviše treba", istaknuo je premijer. 

Dodao je da je važno što se brod LNG Hrvatska vratio iz Turske u Omišalj. "Sada se rade tehničke pripreme kako je moguće raditi s potpuno novim, puno većim, praktički skoro duplim kapacitetima od 6,1 milijardu kubika prirodnog plina godišnje, što je veliki plus za Hrvatsku", rekao je Plenković. 

FSRU brod LNG Croatia vratio se jučer u Omišalj, nakon ugradnje novog modula za uplinjavanje u turskom brodogradilištu Kuzey Star.

Glede traženja rješenja za kraj rata u Ukrajini, Plenković je ponovio svoje stajalište kako pozdravlja "svaki napor koji vodi prema miru, ali ne i bilo kakav dogovor koji bi primjerice podrazumijevao gubitak teritorija Ukrajine", dodajući da bi bila loša poruka da "agresor bude nagrađen, a da žrtva izgubi svoj teritorij". 

Plenković je također rekao da će Hrvatska iduće godine biti domaćin više inicijativa i sastanaka. Hrvatska je preuzela predsjedanje formatom EU MED 9, a iduće godine će se samit vjerojatno održati u Splitu, dok bi se samit Inicijative triju mora trebao održati u Dubrovniku. Europska pučka stranka održat će svoj stranački samit u Zagrebu 30. i 31. siječnja 2026. godine, najavio je Plenković.

POGLEDAJTE VIDEO: Stručnjaci izračunali kolika nam plaća treba za ovakve cijene: