"Htio bih se osvrnuti na izvješće koje je jučer Europska komisija objavila, riječ je o tzv. Proljetnom gospodarskom paketu koji se radi redovito i radi se sa državama članicama. To je vrlo važan dokument koji je svojevrsni test postigunća svake od članica u pogledu provođenja strukturnih reformi, našeg nacionalnog programa reformi i konvergencije i možemo biti zadovoljni onime što je komisija kazala u odnosu na ranije preporuke ovoga karaktera proteklih godina. Mislim da je izrazito važno da su oni primijetili napredak i u provođenju strukturnih reformi i činjenica da je ta ista Komisija prije nekoliko mjeseci rekla da je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, da bilježimo odlične rezultate na fiskalnom i na strukturnom planu. Ono što je zanimljivo da sve četiri preporuke koje komisija sada upućuje Vijeću i koje će biti raspravljane u sljedećih nekoliko tjedana, a potom i izglasane, praktički pokazuju da većina reformskih napora koje radimo ide u dobrom smjeru".
Potom je premijer nabrojao ključne reforme na koje se EK osvrnula i kratko opisao ciljeve Vlade koji se nastoje postići tim reformama.
Četiri poruke
"Prva poruka se odnosi na pojačani proračunski okvir i nadzor kad je riječ o našim obvezama na središnjoj i lokalnoj razini, Druga se odnosi na smanjenje teritorijalne rascjepkanosti javne uprave i pojednostavljenje funkciija podjela nadležnosti i kompetencija i u tom pogledu reforma ministra Kušećevića, koja će spojiti urede držane uprave sa županijama, na tragu procjena koje je imala Vlada i koje Komisija prepoznaje kao jedan od dobrih smjerova. Treća je provedba sustava obrazovanja koja je također pozitivno ocijenjena na svim razinama i u pogledu kvalitete, osposobljavanja na ključnim poveznicama, a to je sve ono što se odnosi na tržište rada, pri čemu mjere aktivne politike zapošljavanja i funkcioniranje institucija u povezivanju sa socijalnim institucijama i sa socijalnim naknadama cijeli kontekst aktivnosti koje imamo, se ocjenjuje pozitivnim. Ono na čemu moramo raditi, to je sa socijalnim partnerima vidjeti kako pronaći balans za novi okvir sustava plaća u javnoj upravi i javnim službama. To je koliko sam ja sada primijetio od svih zakonskih zahvata možda najdelikatniji i najzahtjevniji", zaključuje Plenković.
Osvrnuo se i na investicije kazavši kako su one samo dio dobrih ekonomskih pokazatelja.
Investicije u fokusu
"Mislim da je dobro da su u fokusu ostale investicije. Na tragu ovih 3,9 posto rasta u prvom kvartalu, plus 11 posto rasta investicija, osobito u turizmu koji prednjači, vidi se da će nam sredstva koja dolaze iz Europskih fondova pomoći u pogledu investicija u prometnu infrastrukturu, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, okolišnu infrastrukturu i čitav niz komunalnih investicija koje su ogromne i obavljaju se diljem Hrvatske tako da taj kontekst investicijske politike je dobro prepoznat. Tako da mi se čini da su ove preporuke jedno dobro ohrabrenje da reformski proces kojeg vodimo, sada već treću godinu, u kontekstu da smo već uspjeli vratiti Hrvatsku prema agenciji Standard and Poors, u pogledu kreditnog rejtinga, sa ovakvim rastom BDP-a i s ovakvim preporukama Komisije, govori da je reformski napor koji vlada radi prepoznat i da smo na tragu politike koju treba nastaviti", govori Plenković.
Ipak Europska komisija, ali i sam Plenković pronašli su jednu manu.
"Ono gdje moramo ostvariti dodatne napore na poboljšanju, to je korporativno upravljanje javnim poduzećima i u tom pogledu ministar državne imovine obavlja niz aktivnosti koje smo uveli, do ovih posljednjih osposobljavanja ljudi koji su upravama. Međutim, na tom tragu mislim da moramo zadati dodatne ciljeve svim kompanijama koje su u državnom vlasništvu, povećati učinkovitost, profitabilnost i na određeni način imati jasne operativne ciljeve poslovanja koji moraju doseći svoje rezultate. Glede nastavka poboljšanja sustava u pravosuđu, sankcioniranja i prevencije korupcije moramo nastaviti dosadašnju aktivnost i poboljšati brzinu trajanja postupaka i smanjiti zaostale postupke i učiniti naš sustav i predvidljivim i pouzdanim za investitore i za sve naše fizičke i pravne osobe", zaključuje premijer.
Mirovinska reforma - dobra
Dodao je kako je EK pozitivno ocijenila i mirovinsku reformu dodavši kako "radimo u interesu umirovljenika, da mirovine budu veće, da nema diskriminacije i da smo ojačali na neki način i drugi stup i da, ne samo kroz indeksaciju, nego i kroz brigu o najmanjim mirovinama radimo iskorake koji su pozitivni".
Spomenuo je još i obilježavanje 25 obljetnice uvođenja kune i naveo kako je cilj do 2022. smanjiti udio javnog duga u BDP-u na manje od 62 posto, čime bi se ispunio i posljednji uvjet za uvođenje eura. Dodao je i kako će dočekati predsjednika EK Jeana-Claudea Junckera te s njim razgovarati o temama iz gospodarstva, sigurnosti, europskih fondova te o strateškom programu 2019.-2024. i pripremi za hrvatsko predsjedanje Unijom u prvoj polovici 2020.
