Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, u srijedu, 22. veljače, sudjelovao je na otvorenju Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće Osječko-baranjske županije. Osim što je zahvalio onima koju su poduprli ovaj pothvat, istaknuo je da je riječ o izvanrednom projektu koji će proizvođačima omogućiti kvalitetnu proizvodnju i prodaju u povoljnim uvjetima na tržištu.
Rekao je da cijelo ovo vrijeme čine sve kako bi teret velike globalne krize bio što manji za građane naglasivši da je to dio njihove politike te da će tako biti i u budućnosti. Plenković se dotaknuo i teme državnih obveznica kazavši da su ciljevi jasno određeni i da je krenuo proces informiranja građana.
"Ideja je izdati državne obveznice u iznosu od milijardu eura i omogućiti građanima po prvi put da ulažu u jedan takav financijski proizvod. Mislimo da su okolnosti dobre, da je jako puno novaca na računima naših građana. To se u konačnici vidjelo i kod ove konverzije gdje ljudi imaju ne samo na računima, nego imali su jako puno gotovine. Prilika je u ovom trenutku da se uloži u državnu obveznicu po minimalnoj kamati od 3,25 posto. Rok od dvije godine", rekao je Plenković.
Dodao je da je u konačnici riječ o pitanju povjerenja u državu. Vjeruje da će odaziv biti velik, a ono što ne uplate građani, kako je pojasnio, do tog iznosa uplatit će institucionalni investitori.
Ipak, potpredsjednik Vlade, Oleg Butković, u utorak, 21. veljače, rekao je kako se konzultirao sa svojom suprugom te su donijeli odluku da neće uložiti u narodne obveznice. S obzirom na to da je Plenković kazao kako je riječ o povjerenju u državu, postavlja se pitanje vjeruje li uopće potpredsjednik Vlade i šalje li se time loša poruka građanima.
"Ako neće slušati njega, neka slušaju predsjednika Vlade jer ja hoću na primjer. Ministar financija hoće, ministar gospodarstva hoće tako da mi ne možemo nikoga prisiliti da nešto uradi sa svojom ušteđevinom. Stvar je otvorena na jednak način svakom hrvatskom građaninu", odgovorio je Plenković.
"U svakom slučaju, ovo je pokazna vježba ako želite i ekonomske, financijske, reputacijske snage Hrvatske koja je među 15 zemalja koje su u NATO-u, Europskoj uniji, europodručju, Schengenu. Samo ih je 15. Za ove koji ne znaju neka malo guglaju", poručio je.
Plenković se osvrnuo i na iseljavanje iz istočnog dijela zemlje naglasivši da to nije ništa neuobičajeno, a riječ je o jednom trendu kojeg su prošle sve zemlje koje su iz srednjoistočne Europe ušle u Europsku uniju te su tih prvih nekoliko godina imale snažniji trend slobode kretanja.
"To se dogodilo i u Poljskoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj, Slovačkoj. Dogodilo se i nama. Međutim, već sada su podaci da taj je taj trend odlazaka jako splasnuo i naša je zadaća da promijenimo dva smjera migracije populacije. Jedan je iz Hrvatske u druge članice Europske unije tako što će se u Hrvatskoj živjeti bolje. Drugi je iz ruralnih dijelova zemlje u urbane dijelove stvarajući preduvjet poput ovakvog projekta kao što je Regionalni distribucijski centar za voće i povrće koji će omogućiti ljudima da se bave poljoprivredom, zemljom, ulaganjima i radom", poručio je premijer Plenković.
