Premijer Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović u utorak su u podne održati konferenciju za novinare.
Plenković i Aladrović trebali bi obavijestiti javnost o nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta uslijed koronakrize.
Plenković je još jučer u kontekstu prestanka moratorija na ovrhe najavio da bi te mjere trebale vrijediti od 1. listopada do kraja godine.
"Mi smo pokazali koliko smo učinili za očuvanje radnih mjesta za naše sugrađane i zaposlenike u privatnom sektoru. Vlada je učinila sve da naši građani dobivaju plaće. Uspjeli smo i da turistička sezona bude solidna, i pritom zadržali optimistične trendove kreditnog rejtinga i pogleda prema eurozoni", ustvrdio je Plenković odgovarajući na pitanja novinara.
Plenković je na početku konferencije podsjetio na efekte mjera koje su do sada uvedene.
"Krajem drugog mjeseca, dakle 29. veljače, imali smo 1,5 milijuna osiguranika, a 15. listopada imamo 3210 osiguranika više. Prema podacima HZZ-a isplatili smo 6,85 milijarde kuna kroz razne mjere, a kad se uzmu u obzir i otpisani doprinosi, cifra se penje na 10 milijardi kuna", kazao je Plenković.
U kontekstu mjera podsjetio je da broj oboljelih od Covida posljednih 20-ak dana raste, odnosno da imamo imamo četiri puta više aktivnih slučajeva nego 1. listopada
Cilj je bio da se mjerama omogući održavanje niske stope nezaposlenosti, zadržavanje likvidnosti, spas turističke sezone i manji gospodarski pad od predviđenog, ustvrdio je Plenković.
Istaknuo je dvije ključne mjere; skraćivanje radnog vremena te drugu i još bitnija, stupnjevanje potpore sukladno padu prometa.
"Idemo na 70 posto, dosad je bilo 50, smanjujemo dokumentaciju, maksimalna mjesečna potpora po radniku raste 2800 kuna. U tjednu koji traje pet dana netko moze raditi dan i pol, a ta tri pol dana nadokanit će država", kazao je Plenković na temu skraćivanja radnog vremena.
S obzirom na stupnjevanje potpore sukladno padu prometa, Plenković je rekao da se zapravo prepravila postojeća mjera.
"Uvodimo stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Potpora od 2000 kn za pad prometa od najmanje 40 posto, 4000 kn po radnika ide za pad prometa od 60 posto na više. Korisnici potpore oslobađaju se plaćanja doprinosa".
"Pad prometa se neće mjeriti na mjesečnoj bazi nego se uspoređuje pad prometa u drugom i trećem kvartalu s prometom u drugom i trećem kvartalu 2019. te na taj način imamo realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima. Ostavljamo iznimku za sektor kojima je rad ograničen odlukama stožea, poput usluga hrane i pića. Njima ostavljamo mogućnost odabira, je li to mjesec na mjesec ili ovo s kvartalima", rekao je Plenković.
Mjera se odnosi na listopad, studeni i prosinac, a riječ je o trošku od 300 do 350 milijuna kuna, rekao je Plenković.
Dodao je i da se širi sektor djelatnosti koje su obuhvaćene mjerama te sa sada odnose i na povremeni prijevoz. Uz njega, u ugrožene će ući i biljna i stočarska proizvodnja te ribarstvo.
"Korisnici potpora za mikropdouzetnike (do devet zaposlenih) imaju pravo na potporu bez obzira na sektor kojim se bave. Mjere idu od 1. listopada do kraja ove godine", potvrdio je Plenković.
"Temeljni cilj je očuvati radna mjesta. Očekujemo da ove mjere na sjednici HZZ-a budu donesene i da se krenu primjenjivati. Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na ove izazive vezane uz pandemiju. Prijeći ćemo i taj iznos od sedam milijardi kuna potpore, a do kraja godine očekujemo da će to biti oko 7,2 milijardi kuna", izjavio je Plenković
"Ovim mjerama smo uspjeli osigurati broj osiguranika kao što je bio i prije. To je omogućilo da nemamo eskalaciju nezaposlenosti".
Plenković i Aladrović su potom odgovarali na novinarska pitanja.
Na pitanje o tome tko će to financirati, Plenković je kazao da je Vlada pronašla način da u proračun ima dovoljno sredstava, pa i 350 milijuna kuna.
"Znate da smo se pravododno snašli i s aranžmanima s HNB-om, i svim postalima, mi smo održali da svi u Hrvatskoj imaju i plaće i mirovine. Nikada u ovakvoj krizi niti jedno niti drugo došlo u pitanje, a ovdje imamo i iskorak u privatnom sektoru", ustvrdio je Plenković.
Aladrović se nadovezao na premijera i prokomentirao pitanje otpuštanja u pojedinim sektoriam rekavši da će danas od sindikata zaprimiti prijedloge vezano uz otpuštanja te da je stav Vlade da oni koji otpuštaju radnike ne mogu biti korisnici otpora.
"Naravno, za one radnike koje se mjera koristi, ne može doći do otpuštanja. To je naš generalni stav", rekao je Aladrović i dodao da nije bilo puno slučajeva u kojima su poslodavci primali potpore i otpuštali radnike.
Naveo je i da se u tim slučaju potražuju potpore te je dosad vraćeno 100 milijuna kuna HZZ-u.
Na pitanje je li Vlada svjesna da je mnogim poduzetnicima jednostavnije uzeti mjere i poslati zaposlenike doma, Aladrović je kazao kako oni koji ne obavljaju svoju djelatnost neće moći koristiti mjere.
Jedna novinarka priupitala je Plenkovića o načinu na koji komunicira o broju osiguranika u medijima.
"Terminološki se mogu složiti, tako se komuniciraju podaci koje Državni zavod za statistiku obrađuje i koje u pravilu imaju određeni vremenski gap. Mi komuniciramo broj osiguranika kao istovjetan broju zaspolenih jer su trendovi jednaki. Kriza očekuje da djeluje svakodnevno i komuniciramo broj osiguranika. Ako raste broj osiguranika, onda raste i broje zaposlenih", kazao je Plenković.
Premijer Andrej Plenković komentirao je i sukob s predsjednikom Zoranom Milanovićem.
"Na Predsjedništvu je govorilo četvero ljudi, a većinu toga sam govorio ja. Ne znam tko vam je rekao da se pričalo o jačoj reakciji, ali recite mu da vam kaže istinu. Nema nikakvog desnog krila HDZ-a i ideje naše promjene ustava zbog nekih naših neslaganja, da to sasiječem u korijenu", rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na predsjednikovu primjedbu o službenim putovanjima te je kazao da je je dosad tri puta letio helikopterom,
"Ne vidim tu nekakvu dramu, nije o tome odlučivala moja služba sigurnosti, već ja. Sigurno da ću procjenu o tome hoću li putovati avionom ili helikopterom donijeti ja, uzimajući naravno u obzir sigurnosne savjete", rekao je.
Osvrnuo se i na situaciju s veledrogerijama i obustavu lijekova bolnicama i ljekarnama te o jučerašnjem sastanku koji je završio tako da su predstavnici s njega otišli i to navodno nakon pet minuta.
"Čuo sam se s ministrom Berošem. Sastanak je trajao gotovo sat vremena. Veledrogerije se javljaju u vrlo preciznim intervalima, ponekad baš prije izbora. Ponuda na stolu je bila ona koja je bila moguća bez rebalansa. Nakon njega nalazit ćemo rješenja kako da se osigura održiv sustav plaćanja", kazao je Plenković.
Ustvrdio je kako zbog dugovanja prema veledrogerijama ne može doći do prekida cijepljenja protiv gripe.
O ponovnom početku ovrha i kritikama kako ni vlada ne ispunjava svoje obveze prema veledrogerijama, rekao je kako se to ne može uspoređivati s dužnicima prema telekomima.
"Bit će lijekova, te veledrogerije moraju operirati na hrvatskom tržištu", rekao je.
Novinari su ga upitali i je li istina da Belje preuzima poslovanje Meglea, a on je poručio da mu je drago da je Fortenova grupa kroz Belje krenula u preuzimanje.
"Mi se kao vlada bavimo gospodarskim pitanjima pa i stranim ulagačima", rekao je Plenković.
Premijer je za kraj poručio građanima da budu odgovorni i da vode računa o zdravlju ljudi koji su oko nas.
"Nestašnim lakonskim ponašanjem možemo učiniti štetu sebi i svojim bližnjima. Nije ovo stomatološki problem", poručio je Plenković.
