U velikom intervjuu za Novi list bivši i budući premijer Andrej Plenković, osim što je hvalio dostignuća prošlog mandata te ulazak hrvatske u čekaonicu za euro, objasnio je poteze koje tek planira s novom Vladom. A jedan od prvih, koji se iskristalizirao već nekoliko dana nakon pobjede, je manji broj ministarstava.
"U prvom koraku, cilj je lakše upravljanje'
Premijer kaže kako će ušteda biti daleko veća od četiri ministarske plaće, koliko je manje resora, te ističe kako će unatoč početnom "pretubavanju" takva Vlada biti bitno učinkovitija.
"U prvom koraku, ovo smanjenje broja ministarstava znači manji broj ministara, što će i meni kao predsjedniku Vlade olakšati upravljanje Vladom i komunikaciju s pojedinim ministrima, te ću se moći više posvetiti svakom od resora. Podsjećam, mi smo ukinuli pomoćnike ministara i uveli ravnatelje tako da će broj dužnosnika u ovom mandatu biti znatno manji", rekao je, nabrajajući kako će se u novoj Vladi spojiti ministarstva pravosuđa i uprave, graditeljstva i državne imovine. Ministarstvu rada i mirovinskog sustava dodat će se i sektor socijalne politike. Usto imat će i novo Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u koje će ući sektor energetike i klimatskih promjena.
"Područje demografije i mladih bit će stavljeno u nadležnost zasebnog Središnjeg državnog ureda koji će horizontalno pratiti politike Vlade u ova dva važna segmenta", pojašnjava Plenković, podsjećajući kako je smanjenje ministarstava uostalom i predizborno obećanje HDZ-a.
No premijer ne kani stati samo na ministarstvima, nego će rezati i lokalnu upravu.
'Omogućit ćemo funkcionalno spajanje općina'
"U idućem mandatu, prepolovit ćemo broj lokalnih dužnosnika ukidanjem mjesta zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana te ćemo smanjiti za petinu broj članova lokalnih predstavničkih tijela. To će donijeti godišnju uštedu od najmanje 100 milijuna kuna. Provodimo analizu i omogućit ćemo funkcionalno spajanje općina, pri čemu će naglasak biti na učinkovitosti, održivosti i transparentnosti jedinica lokalne samouprave. Smanjili smo i broj agencija i zavoda, i nastavit ćemo još odlučnije s digitalizacijom javne uprave kako bi bila što djelotvornija i dostupnija građanima", uvjerava mandatar.
No daleko veći posao ga čeka s gospodarskom krizom. Do sada su mjerama, ponavlja, spasili 600.000 radnih mjesta, no ovako izdašna pomoć morat će kad-tad prestati. A tada se, ako ne i ranije, očekuje veliki val nezaposlenosti.
"Naš paket pomoći gospodarstvu, koji smo donijeli uslijed pojave krize izazvane koronavirusom, težak je oko 30 milijardi kuna. Po snazi mjera u odnosu na veličinu gospodarstva bili smo među najizdašnijima u EU. I unatoč najvećoj krizi, ljudi su ostali zaposleni. Mjerama koje smo poduzeli spašeno je više od 600.000 radnih mjesta i 100.000 poslodavaca, a isplaćeno je gotovo šest milijardi kuna. Danas imamo 7.000 osiguranika više nego prije koronakrize", ponavlja Plenković, te nabraja i aktualne mjere kojima se Vlada kani boriti protiv otkaza.
Potpora najugroženijima, smanjenje poreza
"Počela je provedba mjere za skraćivanje radnog vremena, s maksimalnim iznosom do 2.000 kuna, kao i mjere za samozapošljavanje i pomoć mikropoduzetnicima. HZZ je reaktivirao sve druge mjere aktivne politike zapošljavanja koje su bile u drugom planu zbog glavnih mjera kojima se rješavala kriza", ističe te dodaje kako se nastavljaju se i potpore u iznosu od 4.000 kuna za plaće radnike u najugroženijim sektorima s najvećim padom aktivnosti, a to su putnički promet, ugostiteljstvo, turizam, hotelijerstvo te organizacija događaja.
Osim izravne pomoći radnicima i poslodavcima, najavljuje i porezno rasterećenje poduzetnika,i poticanje investicija i izvlačenje novca iz EU.
"Kako bismo dodatno rasteretili gospodarstvo, provodit ćemo daljnje porezno rasterećenje, poput smanjenja poreza na dohodak i na dobit. Također, poticat ćemo investicije u kombinaciji s pojačanom apsorpcijom sredstava iz europskog proračuna te iz Programa za oporavak i otpornost EU-a. Dodatno, utjecat ćemo na povećanje produktivnosti, poticanje izvoza te globalne konkurentnosti Hrvatske, i tako stvarati prostor za povećavanje porezne osnovice. Time osiguravamo ostvarivanje dodatnih proračunskih i investicijskih prihoda putem snažnije stope gospodarskog rasta u narednim godinama.“, kaže Plenković
"Već sada se očekuje da Hrvatska bude među državama koje bi mogle ostvariti najbrži gospodarski oporavak u 2021. godini, jer i po nedavnim prognozama gospodarskog rasta Europske komisije, za Hrvatsku se očekuje rast BDP-a od 7,5 posto u odnosu na 2020.“, uvjeren je premijer.
