Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak bi se, nakon povratka s konferencije u Dubrovniku, trebao susresti s najbližim suradnicima i razgovarati o ministrima koje će smijeniti, kao i o novim imenima.
U Dubrovniku, nakon što je sudjelovao na otvaranju konferencije HNB-a i MMF-a, premijer je rekao da će o imenima ministara govoriti kad on kaže da je vrijeme.
VEZANE VIJESTI
- Marić za RTL najavio nove mjere: 'Veće plaće radnicima i niži PDV od nove godine'
- Guverner HNB-a: 'Nedostatak kvalificirane radnika glavna prepreka rastu u mnogim zemljama'
Nakon što odluči tko će biti novi članovi njegove vlade trebao bi ih predstaviti članovima Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, a potom i koalicijskim partnerima, pa će tražiti njihovu potvrdu u Saboru. Još je nejasno hoće li smijeniti sve ministre koje traži oporba.
Imena koja se najčešće spominju u krugovima HDZ-a za koje se kaže da bi mogli postati bivši su: Gabrijela Žalac, Goran Marić, Milan Kujundžić i Marko Pavić.
Unatoč rasterećenju bilježi se suficit
Premijer Plenković izjavio je da porezno rasterećenje za mandata aktualne vlade iznosi 8,5 milijardi kuna, te kako se unatoč tome ostvaruje proračunski višak.
''Unatoč tom rasterećenju bilježi se suficit proračuna. Uz sve
trendove, trudit ćemo se da suficit imamo i ove godine. Htjeli
bismo da suficit postane pravilo. Kao Vlada trošimo onoliko, pa i
manje, od onog što uprihodimo. Dakle, dobro gospodarimo i
prekinuli smo trend zaduživanja. Vjerujem da će ti učinci imati
pozitivne posljedice na hrvatsko gospodarstvo i proračun'',
rekao je premijer Plenković.
Po pitanju učinka od smanjenja opće stope PDV-a, koje na snagu
stupa 1. siječnja 2020. godine, rekao je da svi koji su u
sustavu trebaju biti korektni, ali je pitanje hoće li to i biti.
Plenković: ''Demografski izazov ključan za opstanak hrvatskog naroda''
Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak da je demografski izazov ključno pitanje za opstanak hrvatskog naroda, istaknuvši kako su Vladine mjere polučile prve rezultate, pa je tako u 2018. bilo 400 novorođene djece više no godinu ranije.
Plenković je u govoru na međunarodnoj konferenciji "Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi", koju zajednički organiziraju Međunarodni monetarni fond (MMF) i Hrvatska narodna banka (HNB), kazao da se Hrvatska suočava s negativnim demografskim trendovima.
Iznio je podatak po kojem je Hrvatska 1950. godine imala stotinu tisuća novorođenih, a 50 tisuća umrlih godišnje, dok sadašnja situacija pokazuje da na godišnjoj razini broj novorođenih doseže oko 37 tisuća, a broj umrlih oko 51 tisuće.
"Stoga, demografski izazov je ključno pitanje za opstanak hrvatske nacije"; poručio je Plenković.
Kako bi se suočila s tim izazovima, ističe Plenković, Vlada je podignula iznos roditeljskih naknada, a krajnji cilj je da do sredine 2020. ukupno porastu 110 posto u usporedbi s 2017. godinom. Potpisano je i više od 200 ugovora financiranih iz fondova EU-a za izgradnju dječjih vrtića, dok je u 2017. i 2018. odobreno 5.300 subvencija za stambene kredite, pa se tako do 2020. očekuje da će 20 tisuća obitelji imati novi dom.
Plenković kaže da su te mjere, uz neke druge, polučile prve rezultate.
"Neki se negativni trendovi mijenjaju pa je tako u 2018. godine bilo 400 novorođene djece više no u godini ranije. Mali korak naprijed, no ipak ukazuje na polagano mijenjanje trendova", kaže Plenković.
Najavljuje još ambicioznije demografske mjere i strategije, pa će tako zadnjih šest mjeseci porodiljnog dopusta plaće za roditelje biti delimitirane, bit će omogućeno najmanje deset dana plaćenog dopusta za očeve, a roditeljima će se omogućiti i rad od kuće.
Uvjereni smo da će naši napori u preokretanju demografskih trendova donijeti rezultate i kako će u budućnosti nastupiti pozitivni demografski trendovi", poručio je Plenković.
Istaknuo je i da je na inicijativu Vlade element demografskih izazova ušao u strateški program EU-a za razdoblje od sljedećih pet godina, a kako ćemo na tom temelju imati priliku da se s razine europskih politika i sredstava pomogne ono što se radi na nacionalnoj razini.
Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je kazao da predstavnici MMF-a uvažavaju postignuća Vlade, kao što su smanjenje stope nezaposlenosti, povećanje zaposlenosti, brojnih aktivnih mjera zapošljavanja, gospodarskog rasta, okončanja procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, kao i prekomjernog proračunskog manjka.
Tu su, kako je rekao, i vraćanje Hrvatske na razinu investicijskog kreditnog rejtinga, kontinuirana fiskalna konsolidacija, investicije, kao i strukturne reforme u obrazovanju, mirovinskoj i poreznoj reformi, zatim one u pravosuđu i upravi, kao i ravnomjerniji regionalni razvoj i digitalizacija, uz hvatanju koraka s četvrtom industrijskom revolucijom.
"Sve je to paket koji će dati odgovore na pitanja demografske politike", kaže Plenković i dodaje da je potreban i mentalitetni pomak.
Kada je riječ o nedostatku radne snage i uvozu radnika, Plenković podsjeća da u 26 od 27 drugih članica EU-a hrvatski građani imaju slobodu kretanja i rada, bez radnih dozvola i kvota, što po njegovu mišljenju ima svoj utjecaj na demografiju.
Podsjetio je da je Hrvatska krajem prošle godine donijela odluku o kvoti dozvola za zapošljavanje 65 tisuća stranih radnika, a koji se temeljio na zahtjevima pojedinih industrija.
Premijer poručuje da, želimo li ići naprijed, moramo imati ljude da rade u pojedinim sektorima.
"Bilo tko iz 26 zemalja članica, ako želi dođi raditi primjerice ovdje u Dubrovniku, nema nikakvih problema ako je državljanin EU-a", kaže Plenković.
Dodaje i da Vlada želi "pokrenuti" što više građana koji se trenutno nalaze na zavodu za zapošljavanje, a ocjenjuje da je moguće da pronađe posao svatko tko želi raditi.
"Naš je cilj i da plaće za taj posao budu adekvatne i da se tako diže njihov standard i naša ekonomija", poručio je Plenković.
