Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je sa saveznim kancelarom Republike Austrije Karlom Nehammerom i predsjednikom Vlade Savezne države Bavarske Markusom Söderom LNG terminal. Nakon obilaska LNG terminala dao je izjavu za medije.
"Vidjeli ste u prezentaciji okvirne procjene ovisno o pravcu plinovoda, bilo da je prema Sloveniji i Austriji odnosno kroz BiH - svaki od tih projekata je zaseban, nije ideja da sve tri investicije budu realizirane odmah nego da u zajedničkim dogovorima odredimo prioritete", rekao je Plenković. "Ideje stručnjaka koji su definirali Krk kao mjesto ulaznog terminala nije od jučer, a mi bismo zajednički nastupali prema Europskoj komisiji i tražili sufinanciranje projekata. Što se tiče zakupa, postoje natječaji na koje se zainteresirane kompanije javljaju", dodao je.
Govoreći o planu proširenja kapaciteta LNG terminala na Krku, austrijski kancelar Nehammer je kazao: "Sada se stručnjaci moraju naći kako bi razradili detalje. Söder i ja ćemo se založiti za ovaj problem jer je on jako značajan. Mi smo u Austriji izrazili našu političku volju da se pridružimo ovom projektu. Potaknut ćemo naša privatna poduzeća da uđu u ovaj projekt." Söder je istaknuo da je ovaj projekt jedna opcija za budućnost, a ne samo hitna mjera.
Na pitanje novinara, s koliko plina bi Hrvatska mogla opskrbljivati Njemačku i Austriju rekao je: "Terminal u ovom kapacitetu ima 2,9 milijardi kubika. Donijeli smo stratešku odluku da s dodatkom kapacitete dignemo na 6,1 milijardu kubika", Dodao je da bi puni kapacitet mogao biti 10 milijardi kubika. "To bi bio samo dio mozaika ukupne opskrbe plinom jer Njemačka ima velike potrebe", napomenuo je.
Austrijski kancelar napomenuo je da je Austrija značajno reducirala opskrbu plinom iz Rusije te da traži raznolika rješenja kako bi tu razliku nadoknadila.
Dolina vodika
“Imat ćemo sve više obnovljivih izvora energije i ako bismo u tom smislu iskoristili ovaj plinovod, to je onda značajno za cijelu ovu energetsku prekretnicu u Europi. Želimo proširiti postojeće kapacitete, a onda ga koristiti i kao vodikovod”, rekao je bavarski premijer. “Presudno pitanje je ova tehnološka mijena. Ovo je ulaganje u tehnologije i energije budućnosti. Pet milijardi eura će stajati na raspolaganju za poduzeća kako bi mogli investirati u tehnologije budućnosti i osigurati neovisnost o fosilnim energentima i ruskim energentima”, dodao je Nehammer.
Širenja kapaciteta LNG terminala kao budućnost energetike vidi i Plenković. “O tome smo razgovarali i na samitu COP27. Hrvatska već na tome radi i sa Slovenijom i sjevernom Italijom. Ta ideja o dolini vodika ovdje, preko granična suradnja koja je konglomerat 34 kompanije, jedan je od konkretnih primjera”, rekao je Plenković.
'Ovo nije kršenje Ustava nego igra skrivača'
Vlada je uputila Saboru odluku o usvajanju vojne pomoći Ukrajini, što je oporba žestoko osporila te poručila da nije na Saboru da donosi takve odluke. Upitan zašto je Hrvatska uopće službeni partner Ukrajini, temeljem kojeg sporazuma i igrali li se s vatrom, premijer je odgovorio: "Hrvatska je članica EU-a, koja je donijela zajedničku odluku da se osniva EU misija vojne pomoći i potpore Ukrajini. Ta misija nije nikakva vježba, kratka obučna jednotjedna vježbica u kojoj će neki strani vojnici doći u Slunj, to je misija koja će trajati nekoliko godina u kojoj Vlada smatra da treba sudjelovati. Predsjednik nije odgovorio pismom nego se očitovao priopćenjem.
Jesu li nam Kosovo ili Afganistan saveznici? Nisu, to su misije u kojima je Hrvatska sudjelovala. Ovo je bijeg od političke odgovornosti saborskih zastupnika o tome da se izjasne gdje su o temi koja je sigurnosna tema u svijetu. Itekako smo znali da svi ti isti prije 24. veljače nisu htjeli usvojiti u Saboru deklaraciju o Ukrajini. Ako političke stranke danas, s iskustvom Hrvatske, trajanjem ruske agresije, činjenicom da je ovdje austrijski premijer zbog energetske krize, dvoje o tome trebamo li participirati da nekoliko časnika ode u Poljsku ili Njemačku ili da maksimalno stotinjak ukrajinskih vojnika dođe u Hrvatsku, ako je to Hrvatskoj problem, onda imamo veliki politički problem i igru skrivača. To nije kršenje Ustava nego igra skrivača", rekao je Plenković.
