Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je saveznog kancelara Republike Austrije Karla Nehammera danas u Banskim dvorima. Nakon upisivanja u Zlatnu knjigu, uslijedio je sastanak premijera Plenkovića i kancelara Nehammera te sastanak dvaju izaslanstava, nakon kojeg su predviđene izjave za medije.
"Austrija i Hrvatska su dvije prijateljske zemlje. Odnosi su razgranati, to se vidi i u trgovinskoj razmjeni, koja prelazi tri milijarde eura, a ta dinamika će se sigurno intenzivirati", rekao je Plenković te dodao da je Austrija među pet vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske i drugi investitor: "Dvije do četiri banke s najvećim udjelom u tržištu su austrijske, Erste i Reiffeisen, medijska kuća..", rekao je Plenković.
"Hrvatska je ispunila 281 preporuku, dobila je pozitivna izvjeća i mišljenje Europskog parlamenta. iskazali smo veliko razumijevanje za situaciju da se u Austriji povećao značajno broj tražitelja azila i broj nezakonitih migracija, imamo oko 130.000 zabilježenih migranata i s te strane smo svjesni posebnih zabrinutosti i poteškoća s kojima s susreću kancelar i austrijska vlada, a sve to nastavno na ljude koji su već ranije došli tijekom velike krize 2015. i 2016. te prihvat izbjeglica iz Ukrajine", rekao je premijer.
"Utvrdili smo da ljudi koji dolaze ne dolaze preko Hrvatske i da ćemo zajednički raditi na tome da se jačaju kontrole na vanjskim granicama Unije. Isto tako u vezi migracija zbog kojih je Austrija uspostavila i tješnju suradnju s Mađarskom i Srbijom", rekao je Plenković te izrazio zadovoljstvo današnjim susretom te potporom kancelara da Hrvatska pristupi schengenskom prostoru.
Kancelar: 'Austrija ima problem s nedostatnom zaštitom vanjskih granica'
"Austriju i Hrvatsku povezuje duboko i višegodišnje prijateljstvo, slavimo 30 godina bilateralnih odnosa", rekao je austrijski kancelar Nehammer. "Austrijska poduzeća rado ulazu u Hrvatskoj jer je pouzdan partner. Postoje i uske povijesne i kulturne veze", dodao je.
"Čestitam na vašem primanju u eurozonu. Važno je postaviti daljnje korake. Austrija se danas nalazi pred jednim od najvećih izazova zato što imamo ogroman pritisak zbog iregularnih migracija iako smo zemlja koja se nalazi usred EU, nemamo vanjsku granicu. To nas stavlja pred velike izazove - imamo mnoge ljude koje smo primili u zemlju, a sada imamo desetke tisuća Ukrajinaca kojima pružamo zaštitu i zadivljen sam koliko je velika spremnost Austrijanaca da pomognu tim ljudima", rekao je kancelar.
"Imali smo već 95.000 dodatnih zahtjeva za azil, uz Ukrajince. Mnogi od njih nemaju pravo na azil, a većina nije registrirana. Napominjem, ti migranti prolaze kroz zemlje članice Unije, ali nisu registrirani ni u jednoj zemlji prije Austrije, to je preko sto tisuća migranata, a preko 70.000 ih uopće nije registrirano. To je politički problem koji možemo riješiti samo zajednički. Raspravljamo o proširenju schengena, a vidimo da Austrija ima problem s nedostatnom zaštitom vanjskih granica i nedostatnom zaštitom unutar Unije. To ne može tako ići", rekao je kancelar.
'Posebno će se glasati za Hrvatsku, posebno za Bugarsku i Rumunjsku'
"Kada govorimo o proširenju, a s obzirom na probleme koje smo iznijeli, važno je reći da se to ne odnosi na Hrvatsku. Posebno će se glasati za Hrvatsku, a posebno za Bugarsku i Rumunjsku. Jer je preko 40 posto migranata došlo preko rute Bugarske i Rumunjske. Potrebne su nam nove mjere", rekao je kancelar dodajući da 'očito schengen ne funkcionira'.
"To neće pogoditi Hrvatsku, ali sadašnji sustav se mora promijeniti. Trebat će nam nova direktiva o readmisiji migranata što znači, da se migranti brže mogu vratiti u zemlje iz kojih su došli ukoliko je izgledno da im zahtjev za izdavanje azila neće biti odobren", rekao je austrijski kancelar te zahvalio Hrvatskoj što može računati na našu suradnju.
Dotaknuo se i važne teme energetske opskrbe. Austrija je bila ovisna o ruskim isporukama plina - gotovo 80 posto plina dolazilo je iz Rusije, a sada je ta opskrba smanjena na 21 posto. "To je zahvaljujući institucijama EU, ali i zahvaljujući suradnji privatnog gospodarstva i našeg parlamenta te tome što smo kupovali plin na drugim tržištima. Zbog toga smo danas i ovdje jer ćemo partnerstvo s Hrvatskom proširiti u pogledu sigurne opskrbe energijom, pogledat ćemo LNG terminal na Krku i pozabaviti se povezivanjem plinovoda, to su važne teme za budućnost Europe", rekao je Nehammer.
'Bit ćemo kritični po pitanju Bugarske i Rumunjske'
Na pitanje, kako će Austrija konkretno glasati, u kontekstu zakona o ekstraprofitu, a s obzirom na činjenicu da bi on mogao zahvatiti austrijske banke, kancelar je rekao: "Podržat ćemo pridruživanje schengenskom prostoru ali ćemo biti jako kritični po pitanju Bugarske i Rumunjske. Što se tiče zakona o ekstraprofitu, gospodarska suradnja između dvije zemlje je izvrsna unatoč teškim vremenima i postoji velik interes austrijskih poduzeća da budu aktivna na hrvatskom tržištu. O manjim problemima danas nismo razgovarali."
Na pitanje, hoće li Slovenija ukinuti sada kontrolu na granici, Plenković je rekao: "Austrija će podržati hrvatsko članstvo u schengenu, a to da Austrija ima ozbiljan problem s povećanjem tražitelja azila, Hrvatska će pomoći da se taj problem riješi. Što se tiče poreza na dobit, to nije bila tema međutim, Austrija i Hrvatska su zajednički sudjelovale na razini EU pa tako i posljedice inflantornih pritisaka koji su nagnali sve vlade da posegnu za vlastitim intervencijama. Dapače, mislim da su razgovori koje je ministar Primorac vodio s predstavnicima HUP-a jasno objasnili okvir zakona i njegovo limitirano trajanje i specifičnu namjenu.
Kada je riječ o jačanju kontrole, ne može Austrija biti u poziciji kao da je zemlja prvog ulaska i zabrinutost koju je iskazao je razumljiva. U Austriju se može doći jedino preko članica EU. Zato je ruta koju je kancelar spomenuo", rekao je te dodao da izrazito malo migranata iz Hrvatske dođe u Austriju. "Ponašat ćemo se sukladno međunarodnom pravu", dodao je.
"U kontaktu smo sa slovenskim vlastima. Radit ćemo na tome da ovaj lančani slijed o kojem je kancelar govorio, da s obzirom na još intenzivnije kontakte razgovaramo sa Slovenijom da takvih ograničenja nema. Ali vi znate da zemlje, ukoliko osjete potrebu, poduzimaju mjere. Idemo prvo skočiti, pa onda reći hop i razgovarati sa Slovenijom o detaljima", rekao je Plenković.
O vetu austrijskog ministra vanjskih poslova
Na pitanje o vetu ulasku Hrvatske u schengen astrijskog ministra unutarnjih poslova, kancelar je rekao: "Zastupamo isto mišljenje, ne pravi se razlika, a Hrvatska je za razliku od druge dvije zemlje očito ispunila sve svoje obveze jer točno možemo pratiti otkuda dolaze migranti. Schengen ima smisla samo ukoliko su vanjske granice dobro zaštićene da nemamo problema unutar schengena", rekao je kancelar.
"Razumijemo da u Austriji postoji problem jednako kao što je kancelar razumio koliko je Hrvatska učinila da pristupi schengenu", rekao je premijer Plenković. "Naša poruka je: Hrvatska kao članica shcengenskog prostora je dio rješenja problema, a Hrvatska nije problem. Na tom tragu, energetska i suradnja po sigurnosnim pitanjima bit će u našem fokusu", dodao je.
Na pitanje, što Austriju po pitanju LGN-a konkretno zanima, premijer je rekao: "Hrvatska ide samostalno u investiciju povećanja kapaciteta za ukapljeni plin, ali tamo postoji kapacitet za još veće terminale. Da bi se on mogao iskoristiti za opskrbu prema svim našim susjedima, a smatramo da je Austrija hrvatski susjed, želimo zajednički raspraviti mogućnost ulaganja u energetsku infrastrukturu na način da se iskoristi širi europski podhvat i da se stvaraju alternativni pravci nove kritične europske infrastrukture."
"Ovo razdoblje energetske krize nam je pokazalo da kroz suradnju možemo iskoristiti nove mogućnosti. Za Austriju je od strateškog interesa da se postupno smanji ovisnost o ruskom plinu", rekao je kancelar. "Važno je da se usuglasimo na političkoj razini, a zatim će se stručnjaci poduzeća dogovoriti o konkretnim ulaganjima i proširenju plinovoda. Najvažnije je da na političkoj razini postoji volja", dodao je.
