Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena u srpnju 2023. u odnosu na srpanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 7,3%, dok su u odnosu na lipanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,2%, izvijestio je danas Državni zavod za statistiku.
Najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama restorani i hoteli, za 14,6%, hrana i bezalkoholna pića za 12,6%, odjeća i obuća za 11,3%, razna dobra i usluge za 10,0%, pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva za 9,3%, rekreacija i kultura za 7,5%, zdravlje za 7,1%, alkoholna pića i duhan te stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, po svakoj skupini za 6,4%.
POGLEDAJTE VIDEO: Ipak nije bilo poskupljenja, otkriva DZS: Hrana, piće i duhan su poskupjeli za svega 1,3%
Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupini prijevoz za 3,7%. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2023. u odnosu na srpanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 8,0%, dok su u odnosu na lipanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 1,1%.
Kasna reakcija
Ekonomski analitičar Damir Novotny u razgovoru za Net.hr ističe da je inflacija u prvom naletu nakon covid krize i posebno u siječnju pa u veljači bila posljedica eksternih, vanjskih šokova na hrvatsko, ali i na europsko tržište u cjelini.
"U drugom naletu, ta takozvana inflacija druge runde, različite su stope inflacije, zavisno o tome kako su koje vlade koje zemlje reagirale na inflaciju i što se događalo na unutarnjem tržištu, kakvi su odnosi ponude i potražnje. I treći je ovo što imamo – očekivanja su se pobudila, a i klimatološke prilike su utjecale na manjkove nekih roba koje čine tu košaricu dnevne potrošnje koje se mjeri kao temelj inflacije“, kaže.
"Europska središnja banka kao jedna od središnjih banaka u Europskoj uniji je kasno reagirala na inflaciju. Na primjer, američka središnja banka je relativno brzo reagirala, podigla kamatne stope, smanjila količinu novca u opticaju i time je zaustavila inflaciju tako da stopa inflacije u SAD-u nije visoka, pala je ispod tri posto“, kaže.
U nekim zemljama članicama EU-a, dodaje, inflacija je ispod dva posto, kao primjerice u Grčkoj, jer je ponuda hrane veća za razliku od Španjolske gdje je ponuda hrane bila manja zbog velikih suša. "Otkad postoji tržište, a to je 5000 godina, ponuda i potražnja definiraju cijene i nitko drugi. I to je slučaj i u Hrvatskoj“, rekao je.
"Hrvatska je u onom prvom valu inflacije imala snažan udar energenata zbog strukture energetskog tržišta u Hrvatskoj, prevladavali su ruski energenti pa je cijena naglo rasla. Vlada je intervenirala, time je negativno utjecala na kretanje cijena, odnosno pobudila je očekivanja da će uvijek vlada intervenirati i onda naravno potrošači i dalje troše. I to jako troše", kazao je.
"Mi smo u srpnju ove godine imali rast cijena u odnosu na srpanj prošle godine 7,3 posto, ali je potrošnja narasla 14 posto. Drugim riječima, potrošnja je i pored inflacije rasla. To znači da kod kućanstava novca ima", dodaje Novotny.
Porast sive ekonomije
Što se plaća tiče, ekonomski analitičar kaže da plaće nikada nisu bile veće u Hrvatskoj, ali postoji i jedna druga komponenta dohodaka kućanstva koja se zove siva ekonomija, a koju jako zanemarujemo.
"U novija istraživanja koja su provedena za potrebe EP-a, koje je proveo jedan tim eksperata sa sveučilišta u Linzu prije godinu dana, je utvrđeno da je Hrvatska u samom vrhu zemalja Europe po učešću sive ekonomije u ekonomskim aktivnostima, čak 28 posto. Dakle, 28% ekonomske aktivnosti mi ne vidimo i ne vidimo dohotke iz tih ekonomskih aktivnosti“, kaže Novotny.
Siva ekonomija odnosi se na sve, nema područja gdje nema sive ekonomije – od majstora do turizma, od svih profesionalnih usluga pa do poljoprivrede. "Hrana je vrlo često predmetom sive ekonomije, stvaraju se dohodci poljoprivrednih kućanstava koji nisu obuhvaćeni. Vi imate situaciju da neka poljoprivredna kućanstva, kada bi vi vidjeli njihove dohotke odnosno ono što im dolazi na račun, mislili bi da su to socijalni slučajevi. Međutim, ne vidi se ono što oni prodaju u sivoj ekonomiji“, dodao je.
Kada pogledate proizvođače prehrambenih proizvoda, ako hoćete od primarnih pa do mesa, mlijeka do vina, većina vina se u Hrvatskoj prodaje zapravo na kućnom pragu, ustvrdio je Novotny.
Rast cijena je u Hrvatskoj visok, više od prosjeka EU-a, ali je niži od recimo Mađarske koja nije u eurozoni ili Srbije i BiH. "U Hrvatskoj je turizam učinio svoje, turistički sektor je ove godine imao poprilično velika očekivanja. Očekivanja su se odnosila na potražnju europskog turističkog tržišta, svi su se nadali da će turisti htjeti platiti bilo koju cijenu turističkih usluga i izvan pansionske potrošnje koju domaći akteri u turizmu postave. To je djelomično bilo točno, pa se mogu vidjeti pojedinačni slučajevi visokih cijena, osobito u južnoj Hrvatskoj“, rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny za Net.hr.
