Niti nakon znanstvenog skupa Dan kada je nastala država Hrvatska 1991. kojega je organizirao HAZU nije razriješeno to pitanje.
Zagovornici obje teze iznijeli su svoje argumente. Akademik Davorin Rudolf, ministar vanjskih poslova u vrijeme donošenja odluka od 25. lipnja, ustvrdio je da je Hrvatska neovisnom postala 25. lipnja. Toga je dana Sabor usvojio temeljne pravne, konstitucijske akte i to Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske i Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti. Time je Hrvatska stekla svojstvo države u međunarodnoj zajednici. Te odluke su Brijunskom deklaracijom od 7. srpnja iste godine stavljenje u mirovanje na tri mjeseca. Za vrijeme tog moratorija odluke nisu stavljene van snage, a o Brijunskoj deklaraciji nikada nisu raspravljali ni Sabor ni Vlada, piše Novi list.
Za Rudolfa Odluka o raskidanju svih državnopravnih sveza sa SFRJ od 8. listopada nije konstitucijski akt o nastanku države. Sve takve sveze nisu raskinute iz pragmatičnih razloga, odnosno zbog izbjegavanja frontalnog sukoba s JNA i međunarodne zajednice koja nije bila sklona Hrvatskoj, ustvrdio je Rudolf. Potvrdu za svoju tezu on vidi i u tome što Odluka od 8. listopada polazi od odluka od 25. lipnja.
Šeks: Hrvatska moderna država nastala je 25. lipnja Vladimir Šeks, potpredsjednik Sabora u to vrijeme i čovjek koji je pročitao Odluku o raskidanju svih državnopravnih sveza sa SFRJ, prvo je odbacio tvrdnju iz presude Županijskog suda u Zagrebu u slučaju Branimira Glavaša o tome da je država nastala 15. siječnja 1992. Ustvrdio je da državnost nije isto što i neovisnost te podsjetio na izvorišne osnove Ustava koje opisuju historijat hrvatske državnosti.
Naveo je i da je u republičkim hrvatskim ustavima iz socijalističkog razdoblja, od 1947. do 1974. godine, Hrvatska postojala kao država, ali u sklopu federacije.
"Nije bila neovisna, samostalna, ali je bila država", kazao je Šeks.
"Hrvatska moderna država nastala je 25. lipnja kada su usvojena četiri akta nakon kojih je Hrvatska imala sve konstitutivne elemente države, rekao je Šeks. . Na pitanje o datumu nastanka Hrvatske kao neovisne države Šeks je odgovorio pitanjem.
"Da li je datum stjecanja pune nezavisnosti 8. listopada datum nastanka države? Nije, rekao je Šeks i dodao da 'imamo presedan, tragičnu situaciju u kojoj građani ne znaju što kojeg datuma obilježavati'.
Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec pozvala se na Odluku Ustavnog suda od 12. siječnja koja se odnosi na spomenutu presudu Glavašu. Navela je da je u presudi Glavašu pogrešno 'sudsko utvrđenje akt svojstva suverene države u smislu međunarodnog prava', a posljedica toga u sudovanju može biti pogrešan odabir mjerodavnog međunarodnog prava.
Dan državnosti i Dan neovisnosti
Za Ustavni je sud Hrvatska neovisnom postala 8. listopada, a Ustavna odluka od 25. lipnja nije proglašena, nije stupila na snagu, a ubrzo je i suspendirana na tri mjeseca.
Za Ustavni je sud bitno pravno i faktično djelovanje i odluke o suverenosti i odluke o razdruživanje, a to je 8. listopada. Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnima danima 25. lipnja obilježava se kao Dan državnosti, a 8. listopada kao Dan neovisnosti.
