Otkako je prije 16 dana potres pogodio Banovinu, ostatak Hrvatske kao da je odjednom shvatio kako se i tko tamo živi. Stari ljudi, siromašni, zaboravljeni, na kraju blatnih puteva, neki bez struje i tekuće vode, u uvjetima primjerenijim nekom drugom stoljeću, razasuti pod 300 sela i zaselaka. I da, dobit će mobilne kućice, kontejnerska naselja. Ali sve su to privremena, brza i stihijska rješenja.
Pitanje je kako stvarno obnoviti najzapušteniji i najsiromašniji dio Hrvatske, koji desetljećima samo propada, koji je devastiran u ratu i u miru i u potresu. Ima li smisla obnavljati kuće u kojima uskoro neće biti nikoga i zaseoke bez asfaltnog puta u kojima živi jedna osoba?
Planovi se već naveliko kuju
Kako da Banovina opet postane mjesto gdje ljudi žele živjeti? Jer nije to bila ni prije potresa, prije dvije godine u Direktu smo objavili reportažu o tom da je Petrinja na prodaju, da se kuće prodaju u bescjenje, a čitave kuće iznamljuju za 200 kuna mjesečno.
Nekima kontejner, nekima kamp kućica. Samo rijetkima montažna kuća.
Geste dobrote ljudi diljem zemlje dirnule su mnoge koje je potres izbacio iz doma, no sve su to rješenja za prvu ruku. Stanovnici Banije neće moći trajno živjeti u kamp kućicama i kontejnerima, prava obnova tek treba početi i, sudeći po uništenim zgradama u Petrinji, starima 150 i 200 godina, mogla bi trajati jako dugo.
Sam centar Petrinje, njegova povijesna jezgra, u potresu je možda i najviše oštećen. Kako će se ovdje u obnovu morati uključiti razne službe, ministarstva i konzervatori, obnova bi mogla trajati i godinama. S druge strane, prigradska naselja moguće je obnoviti u puno bržem roku.
Prijedlozi i planovi već se naveliko kuju u friško oformljenom centru za potresno inženjerstvo, čiji građevinci od prvog dana volonterski pregledavaju oštećene objekte. Projekt obnove za prigradske dijelove grada, kao i za brojna sela mora, kažu, biti jednostavan, brz i efikasan.
Što i kako se planira?
''Da se te kuće uklone, s odgovarajućom projektnom dokumentacijom, projektom rušenja, ali da to bude po jednom skraćenom postupku, i da se onda odabere nekoliko tipova tipskih montažnih kuća koje bi se u relativno kratkom roku mogle izgraditi'', rekao je Krunoslav Komesar iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.
Rušenje, izvođenje temelja i montaža kuća, dakle sav posao od nule do finalnog proizvoda, moglo bi se izvesti u 60 do 90 dana.
''Nama se direktno obratilo nekoliko tvrtki iz svijeta, koje su
nam pokazale da imaju razne montažne kuće, objasnili nam u kojem
roku se to može najkraće izvesti, i to su otprilike ti rokovi, s
tim da smo ih mi sve uputili da se obrate direktno Ministarstvu
graditeljstva i Republici Hrvatskoj, pošto mi nismo nikakve
ovlaštene osobe nego im samo možemo pomoći'', kazao je
Komesar.
Što i kako planira država zasad se ne zna - danas smo samo
doznali da se Zakon o obnovi nakon potresa širi na Baniju, čijim
će stanovnicima država platiti sve.
''Činjenica da se radi o ekonomski slabim jedinicama koje su u velikoj mjeri potpomognuta područja, te su stanovnici izuzeti iz sudjelovanja u financiranju obnove'', izjavio je ministar graditeljstva Darko Horvat.
Na potezu je država
O koliko se zapuštenoj i siromašnoj županiji radi, iako joj je sjedište samo 60 kilometara od Zagreba, dovoljno govore podaci o broju stanovnika kojih je '91. bilo više od četvrt milijuna, deset godina kasnije iz nje je otišla svaka četvrta osoba, do 2011. njih još 13 tisuća, a pretpostavlja se da bi ovogodišnji popis mogao pokazati da je u posljednjih deset godina otišlo još 30 tisuća stanovnika.
Kako kraj odumire uvjerili smo se još prije dvije godine, kada su se kuće u i oko Petrinje prodavale ili iznamljivale u bescjenje, a opet nitko plaćao nije.
''Ali ti danas ne možeš naći kupca, ja bih volio vidjeti tko će
doći živjeti u Petrinji iako smo za pola sata u Zagrebu'', rekao
je 2018. Hrvoje Salkaj iz Petrinje.
I baš zbog opće zapuštenosti toga kraja pri obnovi bi se sada
trebalo voditi računa o svemu, a ne samo krovu nad glavom.
''Mislim da upravo iz poslijeratne obnove Banije možemo izvući pouke u ovoj obnovi koja nas sada čeka. Znači, neće biti dovoljno ljudima samo obnoviti kuće, već će to zahtijevati jednu cjelovitu obnovu prostora, u svakom smislu, gospodarskom, demografskom i bilo kojem drugom'', rekao je Domagoj Orlić, ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje Sisačko-moslavačke županije.
Kako su oči cijele zemlje ovih dana uprte u Baniju, tako i mnogi nude razne prijedloge za obnovu. Ovaj profesor s arhitektonskog fakulteta predlaže postavljanje gotovih drvenih kuća, nekoć poznatih i kao modularne. Ima ih u više varijanti, i njih je jednostavno podići i postaviti, a u prilog im ide i to što su građene od drveta, što odgovara trusnom području.
''Drvena konstrukcija izuzetno dobro reagira na potres, iz jednostavnog razloga zato što je lagana, i drveni spojevi u drvenim konstrukcijama su jako fleksibilni. Zbog toga je taj način gradnje jako primjeren tom podneblju'', kazao je arhiterkt Ivica Plavec.
Prijedloga je, dakle, puno, kao i entuzijazma kod cijele nacije. Na potezu je država koja treba brzo podastrijeti plan koji će Baniju dići na noge, kako najzapušteniji i najsiromašniji kraj u zemlji ne bi do kraja propao.
