Je li finski obrazovni sistem zaista najbolji u svijetu, pitam gospođu Päivi Nilivaara, međunarodnu stručnjakinju iz Finske koja je u Zagrebu educirala 170 mentora koji su trenutno u Školi za život, a svoja bi znanja o implementaciji kurikularne reforme trebali prenijeti na 32 tisuće učitelja u hrvatskim školama koji iduće jeseni kreću frontalno u reformu.
U domaćim medijima, naime, čitamo o finskom obrazovnom sistemu koji je odbacio tradicionalne metode učenja i okrenuo se digitalnom dobu. Nilivaara već na početku razgovora demistificira tu tvrdnju. "Imamo podosta i tradicionalnog pristupa učenju. Digitalna sredstva koriste se u raznim predmetima u funkciji ostvarivanja ishoda učenja, a ICT vještine dio su našeg kurikuluma. Pokušavamo djecu naučiti kako koristiti digitalna sredstva u svrhu učenju", tvrdi i dodaje kako i učitelji imaju odriješene ruke u biranju metoda koje će koristiti u vlastitim predavanjima.
Objašnjava kako finsko obrazovanje ima vrlo jasan cilj, a to je da učenici steknu vještine koje će im biti potrebne u životu. "Pokušavamo s djecom raditi na tome da mogu riješiti stvarne životne probleme. U našem kurikulumu važna je stavka da se djecu usmjerava i konzultira, želimo da učenici budu svjesni toga jer će im to olakšati da izaberu put koji im odgovara", tvrdi Nilivaara.
'Na pravom ste putu'
Naglašava kako veliku ulogu igra i činjenica da se učenicima pokušava objasniti kako učiti s razumijevanjem. "Treba shvatiti vlastite procese učenja. Recimo, ako moram pročitati knjigu na stranom jeziku, onda ću zapisivati ono što je najvažnije. Bitno je analizirati vlastiti proces učenja i otkriti koje su metode dobre za vas da savladate određeno gradivo. U Finskoj zbilja pokušavamo pomoći učenicima da shvate ono što uče, a prema mom iskustvu pristup učenju trebao biti više individualan.
Iskoristit ću jednu metaforu. Svaki predmet je poput prozora, a kada otvorite prozore onda svijet vidite iz različitih kuteva. Ljudi jednostavno moraju shvatiti na koji način funkcioniraju stvari oko nas u svijetu, a to će postići samo ako razumiju ono što su naučili", tvrdi.
Ističe kako je to cilj i obrazovanja u Hrvatskoj. "Pročitala sam cijeli kurikulum i involvirana sam u tu priču još od travnja. Hrvatski kurikulum je fokusiran na vještine potrebne za 21. stoljeće, a to je za učenike najbitnije. U vašem kurikulumu je cilj da se pronađe smisao u učenju i to je dobro. Škola se mora mijenjati i mislim da ste na pravom putu", govori Nilivaara.
'Roditelji bi također trebali poticati djecu da uče'
Kaže kako vidi da hrvatska kurikularna reforma ima jako puno sličnosti s finskom, poput fokusa na školi za život. "Recimo dio u kurikulumu koji se odnosi na metode učenja je odličan, čak je i bolje napisan nego kod nas u Finskoj. Učimo cijeli život, rješavamo probleme i potrebna su nam i vještine, a ne samo znanje", tvrdi.
Ono što joj se još sviđa u hrvatskom kurikulumu, i što smatra da je potrebno, jest aktivno sudjelovanje učenika u donošenju odluka u školi. "Nedavno sam posjetila školu gdje je učeničko vijeće dobilo određenu količinu novaca kako bi kupilo namještaj za školu. Učenici su razgovarali s ravnateljem i zajednički donijeli odluku o tome koji će namještaj kupiti. Također učenici uče i učitelje. Recimo, imamo sistem učenika mentora koji starije učitelje uče ICT vještinama, jer znamo da su djeca nekada bolja od nas u tim stvarima. U Finskoj potičemo učenike, pokušavamo im usmjeriti fokus na pozitivno razmišljanje i na vlastito razvijanje, a to čeka i vas u Hrvatskoj", objašnjava.
Nilivaara ne isključuje niti ulogu roditelja u takvim procesima. "Roditelji bi također trebali poticati svoju djecu da uče, a to znači da moramo zajednički raditi na tome. U našem kurikulumu se fokusiramo na školske zajednice koje povezuju roditelje, učenike i učitelje kako bi oni zajedno odredili neke ciljeve i diskutirali o procesima učenja. To bih voljela osvijestiti i ovdje. Jednostavno treba shvatiti da se promjene ne događaju preko noći, nego za njih treba vremena", zaključuje.
