novi krug izbora /

Pet prijava za predsjednika Vrhovnog suda: Protiv Milanovićevog kandidata stegovni postupak zbog niske norme

Image
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL, Ivica Galovic/PIXSELL

Rok za prijave kandidata istekao je u petak u ponoć, ali tek u ponedjeljak će se znati ima li još kandidata

7.8.2021.
10:47
Marko Lukunic/PIXSELL, Ivica Galovic/PIXSELL
VOYO logo

Za treći izbor predsjednika Vrhovnog suda u Državno sudbeno vijeće stiglo je pet novih prijava.

Uz kandidata predsjednika Republike suca Trgovačkog suda u Zagrebu Radovana Dobronića, kandidirali su se sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela, zagrebački odvjetnik Šime Savić, sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Peto Kujundžić i magistar prava iz Požege Daniel Mejer koji ne ispunjava uvjete, piše u subotu Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Zoran Milanović kao jedini ovlašteni predlagatelj i prije isteka roka za prijavu kandidata objavio je da je Radovan Dobronić njegov kandidat s kojim se dogovorio da podnese prijavu kako bi ga predložio Hrvatskom saboru. 

Image
jasna poruka /

Evo što je sudac Kos napisao u otvorenom pismu: 'Predsjednik Milanović je pretvorio izbore u Vrhovnom sudu u blatnu kaljužu'

Image
jasna poruka /

Evo što je sudac Kos napisao u otvorenom pismu: 'Predsjednik Milanović je pretvorio izbore u Vrhovnom sudu u blatnu kaljužu'

Protiv suca Dobronića iniciran je stegovni postupak 

Odvjetnik Savić kandidirao se i na dva prethodna poziva, a sutkinja Peto Kujundžić na drugi poziv, ali im ni Opća sjednica Vrhovnog suda, a ni saborski Odbor za pravosuđe nisu dali pozitivno mišljenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rok za prijave kandidata istekao je u petak u ponoć, ali prijave su mogli podnijeti i preporučenom pošiljkom pa će se tek u ponedjeljak znati ima li još kandidata.

Iako predsjednik Milanović nije znao da je protiv suca Dobronića još lani u listopadu iniciran stegovni postupak jer je u 2019. imao 71,7 posto norme, on je rekao da to neće utjecati na njegovu odluku da ga predloži Hrvatskom saboru.

Inače, sudac ne može postati ni član sudačkog vijeća, a ni DSV-a, ako mu je u prethodne četiri godine izrečena stegovna mjera, niti može napredovati. Prema Zakonu o DSV-u, stegovno kažnjen sudac "ne može biti imenovan na drugi sud" od jedne do četiri godine (što ovisi o težini kazne) od pravomoćnosti odluke. A bude li izabran za predsjednika VS-a, DSV bi suca Dobronića trebao imenovati i sucem VS-a.

Predsjednicima sudova prestaje dužnost na dan pravomoćnosti odluke o izricanju stegovne kazne. Ali, među odredbama o predsjedniku VS-a, ne navodi se da je stegovna kazna prepreka imenovanju, a ni razlog za razrješenje. K tomu, postupak protiv Dobronića zahtijevan je prije 10 mjeseci pa je pitanje može li se i treba li se sada hitno provesti i završiti prije glasovanja o njegovoj kandidaturi u Hrvatskom saboru i kako bi to bilo protumačeno osobito ako bi bio stegovno kažnjen. Ovako ili onako, sud o tomu dat će saborski zastupnici, piše Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo