Hrvatski sabor je u ponedjeljak potvrdio imenovanje Pejčinović Burić za potpredsjednicu vlade i ministricu vanjskih poslova sa 78 glasova "za" i 35 "protiv" nakon što je prethodno dobila i "zeleno svijetlo" nadležnih saborskih odbora za vanjske i za europske poslove.
Nova ministrica odmah je najavila kontinuitet u vanjskoj politici s naglaskom na razvijanje dobrih odnosa sa susjednim zemljama i istovremeno rješavanje otvorenih pitanja, snaženje srednjoeuropske i mediteranske dimenzije i daljnju suradnju sa saveznicima u NATO-u i Europskoj uniji.
"Promjena u vanjskoj politici neće biti, ovo je vlada kontinuiteta!", izjavila je u više navrata nova ministrica.
"Važan dio naše vanjske politike biti će i dalje odnos sa susjednim zemljama, s naglaskom na BiH (...) imamo otvorena pitanja s našim susjedima, ona su naslijeđena iz prošlosti i nisu jednostavna, a rješavat ćemo ih paralelno s razvijanjem dobrosusjedskih odnosa", kazala je Pejčinović Burić uoči glasovanja u Saboru.
Istaknula je da će se Hrvatska nastaviti zalagati za nastavak politike proširenja EU-a na zemlje jugoistočne Europe jer je europska perspektiva ključna za transformaciju društava, sigurnost, stabilnost te i opstojnost nekih od tih država.
Najsloženiji odnosi sa Srbijom
Izdvojila je Srbiju kao susjednu zemlju s kojom Hrvatska ima najviše pitanja i najsloženije odnose. Po njezinim riječima, dobro je da je Srbiji ostalo još deset otvorenih poglavlja za članstvo u EU-u jer će određeni procesi unutar tih poglavlja utjecati i na odnose Hrvatske sa Srbijom.
Uoči današnje službene primopredaje resornog ministarstva, ocijenila je da je srbijanski zakon o regionalnoj jurisdikciji hibridan i štetan za regionalnu suradnju i treba se staviti van snage.
"On je dosta upitan i štetan u vidu regionalne suradnje i mislimo da treba razgovarati o tome da se on stavi izvan snage ili da se njegove odredbe promjene", kazala je u emisiji Hrvatskoga radija "A sada vlada".
Što se tiče položaj Hrvata u BiH, oni su od rata možda u najtežem položaju dosad, ocijenila je. "Mislilo se, kada se potpisivao Daytonski sporazum, da će se zaustaviti rat i da će se osigurati da zemlja profunkcionira kao stabilna moderna zemlja. No, proces se okrenuo i nije ispalo kako se zamislilo", rekla je ministrica.
Najavila je da će prva država koju će posjetiti biti Bosna i Hercegovina gdje će sudjelovati na zajedničkoj sjednici hrvatske vlade i Vijeća ministara BiH
Jačanje suradnje s Rusijom
Kao druge glavne vanjskopolitičke ciljeve Pejčinović Burić navodi snaženje srednjoeuropske i mediteranske dimenzije u okviru inicijative Tri mora i Višegradske skupine (V4) te suradnju sa saveznicima i korištenje članstva u NATO-u i Europskoj uniji za promicanje svojih interesa i za boljitak naših građana, poput ulaska u Schengen. Smatra da će hrvatsko predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2020. pridonijeti jačanju statusa unutar Unije i šire.
Posebice je istaknula gospodarsku diplomaciju čija bi uloga trebala rezultirati privlačenjem investicija i rastom izvoza.
Pejčinović Burić kao gošća 10. srpnja odlazi u Budimpeštu na sastanak skupine Višegrad plus.
Ministrica je najavila i jačanje suradnje s Rusijom, podsjetivši da je premijer Plenković za veleposlanika u Moskvu poslao jednog od ponajboljih hrvatskih karijernih diplomata, Tončija Staničića.
"Sigurno je stav vlade i bit će stav MVEP-a da prema Moskvi otvaramo kanale suradnje. Mi ne moramo misliti isto da bismo surađivali", kazala je.
