U pola stoljeća koliko se bavi pčelarstvom, pčelar iz Murskog Središća Branko Lipić kaže da ovako lošu godinu ne pamti: ''Tu i tamo se možda mogu naći neke lokacije gdje se pojavi tračak svjetla. Prošle godine smo izvrcali po košnici 15 kilograma. Ove godine samo jednu trećinu od toga''.
Gubitke se još zbraja, a u nekim županijama pčelari imaju i 70 posto meda manje. Prošlih godina nagrađivan za najbolji med u Hrvatskoj, a ove će godine jedva njime napuniti još koju teglicu.
''Paša bagrema nam je bila slaba. Više ga nemamo za prodati. Ostaje nam samo još cvjetni. I vidjet ćemo dokad će i to biti, vjerojatno do Nove godine. Ostavit ćemo količine samo za sebe barem'', kaže pčelar Željko Trupković iz Novakoveca.
Na lošu su godinu utjecale nagle promjene vremena, ali i pomor pčela. ''Na pojedinim mjestima gdje se previše tretiralo voćaka ili biljnog svijeta ili poljoprivredne površine, tu je sigurno došlo do pomora pčela. Neki su bili sretnici pa nisu imali te gubitke'', kaže Lipić.
S ispaše lipe i bagrema pčele su se vratile gladne pa kod nekih pčelara neće biti ni kapi meda.
Kestena i bagrema ove je godine najmanje, ali iz Pčelarskog saveza kažu da nestašice meda ne bi trebalo biti jer postoje zalihe od prošlih godina.
A hoće li rasti cijena koja je sada u prosjeku 50 kuna po tegli i time i dalje niža od većine uvoznih, pitamo, a Trupković kaže: ''Mi smo razmišljali da dignemo cijene meda. Sigurno hrvatski med zaslužuje višu cijenu. Međutim kad imate malo meda, 500 kila bagrema, isplati li se dizati za pet kuna, je li to ulaganje u iduću godinu?''
Pčelari se idućoj godini već okreću i nadaju se da će biti puno bolja jer ako bude kao ova mnogi koji od meda žive, svoje će košnice morati raspustiti.
