Egzodus Hrvata u inozemstvo odavno više nije tema samo za demografe i makroekonomske stručnjake. Probajte ovih dana naći majstora koji će vam ugraditi klimu, ili popraviti kosilicu, ili ne daj bože da vam pukne cijev u stanu pa zatrebate vodoinstalatera.
Više ćete čekati na majstora nego na magnetnu rezonancu. A dobrih majstora valjda ima manje nego neurokirurga, a i plaće su im skoro na razini kirurga. Koliko se taj posao danas isplati govori i podatak da je država udvostručila stipendije za njihovo školovanje.
Lista čekanja postoji i kod majstora za kosilice i svakim danom je sve dulja jer samo u jednoj zagrebačkoj radionici nedostaje barem dvoje radnika.
Radna snaga ili je iselila ili nije školovana za takav posao
"Momentalno cirka za traktor, kosilice, rotacione je deset do petnaest radnih dana. A za flakserice nešto malo više jer nam samo jedan serviser to radi. Tu se čeka do 25 radnih dana. Kako to da je takva gužva? Pa nedostatak kvalificirane radne snage koja je potrebna nama za servis", kazao je vlasnik tvrtke za popravak kosilica, Krunoslav Kencek.
Radna snaga ili je iselila ili se nije školovala za ovakav posao. A vlasnici kosilica gotovo i da ne pitaju za cijenu. Radni sat ih košta 200 kuna, a ako se ovako nastavi mogao bi biti još i skuplji.
"Ovdje bi trebao biti još uz mehaničara i mene još i psiholog. Jer ljudima nije jasno da mi nažalost odbijamo posao jer ga ne možemo napraviti. Odbijamo ga jer ne možemo ispoštovat dogovore oko rokova, a razlog jer nemamo radne snage koja bi to napravila. Pa iskreno razmišljam, imam kolegu koji je u Makedoniji. Postoji poljoprivredna škola i razmišljamo uvest ljude koji žele radit", rekao je Kencek.
Broj učenika u obrtničkim školama sve manji
I tako je u Hrvatskoj postalo lakše uvesti radnu snagu nego ju obrazovati. Broj učenika u obrtničkim programima iz godine u godinu sve je manji. Prije pet godina za ta zanimanja školovale su se 24.000 učenika, a 2015./16. godine taj je broj pao za 2000 i u narednim godinama nastavio se isti pad. Da bi se u ovoj školskoj godini za obrtnike odlučilo 17.900 učenika.
U Ministarstvu gospodarstva to pokušavaju promijeniti pa su stipendije za trogodišnje zanate udvostručili s 9000 na 18.000 kuna.
Isplati se i u Hrvatskoj danas biti majstor - uvjeti rada, primjerice u građevini, gotovo da se i ne razlikuju od onih u Njemačkoj.
Plaće porasle 30-40 posto
"Pa plaće su zadnjih 6 mjeseci porasle 30-40 posto. Sad su plaće 7 do 8 tisuća kuna pa na više. Koja je to razlika u odnosu na one koji rade na građevini u Njemačkoj? Pa u građevini je sad tendencija da je razlika 10 do 20 posto", kazao je predsjednik udruženja obrtnika grada Zagreba, Antun Trojnar.
Ali i za velike plaće na gradilištima teško je pronaći radnike. Za sve - od zidanja do postavljanja parketa.
"Popunjeni smo praktički tamo negdje do drugog mjeseca iduće godine. Je li imate dovoljno radne snage? Ne, radne snage nema, a isto tako ne možemo ni naći", rekao je vlasnik parketarske tvrtke, Josip Podhraški.
Nude veliku plaću samo da zadrže radnike
Neke su tvrtke na moru tako svojim parketarima ponudile plaću od 20 tisuća kuna samo da ih zadrže. Pa su i usluge majstora poskupjele. Ne i kod plinoinstalatera Tihomira.
"Ljudi nemaju novca, jednostavno i onda se dešavaju ove situacije kad se dođe do trovanja kad se dođe uslijed neodržavanja i nečišćenja i tako dalje", rekao je plinoinstalater Tihomir Mihalić.
I dok građani servis klime čekaju najmanje dva tjedna, obrtnici čekaju i dulje da im se netko javi na oglas za posao.
"Evo ovim putem bih zamolio one koji su zainteresirani da se prekvalificiraju ili nauče raditi parketariju, podopolagačke radove. Stojimo na usluzi, vrlo brzo bi ih obučili da bi bili pravi majstori", istaknuo je Podhraški.
Majstori su nekada morali zatvarati obrte jer nije bilo posla, sada kada ga ima razmišljaju o zatvaranju jer nema tko raditi.
