Zbog "švicarca" podignuto je 40 tisuća tužbi protiv banaka, tužbe se mogu podnijeti još sutra, a Vrhovni sud još nije donio usuglašeni stav o konvertiranim kreditima, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Od 2019. do danas na hrvatskim sudovima podignuto je oko 40.000 tužbi vezanih za kredite u švicarskim francima. Budući da je 13. lipnja zadnji dan kada potrošači mogu tužiti banke jer već sutradan nastupa zastara, izvjesno je da je to i konačni broj.

Premda se ne vodi zasebna evidencija za "švicarce", Ministarstvo pravosuđa i uprave je putem sustava e-Spis prikupilo podatke o tužbama vođenim pod šiframa koje se odnose na utvrđenje ništetnosti ugovora o kreditu i zahtjeve za isplatu preplaćene kamate, dakle razlike između ugovorene i stvarno plaćene kamate, te na tužbe u kojima se traže isplate zbog preplaćenih kamata.

Dužničko ropstvo

Nedvojbeno je da su posrijedi tužbe potrošača koji su zbog kredita u švicarskim francima pali u dužničko ropstvo.

Potrošači su na sudovima već dokazali da su odredbe iz ugovora o valutnoj klauzuli u "švicarcima" i promjenjivoj kamatnoj stopi nepoštene i ništetne, ali su ostali sporni oni slučajevi u kojima su se potrošači nakon 2014. odlučili na konverziju kredita u eurske.

U takvim slučajevima potrošači su također tužili banke tražeći povrat preplaćenog, ali sudovi su donosili različite odluke.

Općinski građanski sud u Zagrebu se u listopadu 2020. povodom dilema oko konvertiranih kredita obratio Sudu EU, a 2021. održana je sjednica svih sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda s predsjednicima županijskih sudova na kojoj je odlučeno da će se pričekati pravno shvaćanje suda u Luxembourgu.

NAŽALOST, OVO NIJE KRAJ /

Oštećeni nezadovoljni odlukom Vrhovnog suda u slučaju 'švicarac': 'To je zločinačko rješenje u korist banaka, njima se daje sve!'

Međutim, Sud EU je u svibnju prošle godine, odlučujući o pravu na obeštećenje po preplaćenim kamatama i valutnoj klauzuli za kredite nakon provedene konverzije, zaključio da takvi krediti ne spadaju pod direktivu o zaštiti potrošača čime je loptica vraćena Vrhovnom sudu.

Najgore je, međutim, što su na Vrhovnom sudu tri različita vijeća koja su odlučivala povodom žalbi u ovim predmetima donijela tri različite odluke.

Do danas nisu ujednačili stav, što potrošače koji su konvertirali kredite drži u neizvjesnosti, a ne treba isključiti ni da je to kod nekih utjecalo na donošenje odluke da ne tuže banke, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.