Od početka krize uzrokovane pojavom pandemije u Hrvatskoj je bez posla ostalo više od 25 tisuća ljudi, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Iz Hrvatskog Crvenog križa zato su pokrenuli akciju "Vaš dar za
pravu stvar" kojom se nastoji pomoći ljudima koji su ostali bez
posla, a nisu stekli uvjete za naknadu Zavoda.
U ruke socijalno najugroženijih stići će 11.500 vrijednih paketa.
Sadrže namirnice u iznosu od 250 kn.
"Hrvatski Crveni križ je prikupio određene donacije i konkretno u ovom slučaju gdje smo odlučili svim tim osobama koji su u periodu od 11. ožujka do 11. svibnja ostali bez posla dodijeliti jednokratnu pomoć u obliku kutije sa prehrambenim namirnicama koja naravno da neće njima promijeniti život, nego će im pokazati upravo ono što je najvažnije, a to je da postoji ipak netko tko o njima brine", poručio je Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.
Paketi se mogu preuzeti od danas pa do 1. srpnja u nekom od centara Hrvatskog Crvenog križa.
"Vrlo je važno da dođu sa svojim osobnim iskaznicama i na taj način se zapravo evidentiraju i potpisuju potpisnu listu", rekla je Nina Tenjer, voditeljica Socijalno-humanitarnog odjela u Crvenom križu Grada Zagreba.
No umjesto onih koji nisu u mogućnosti doći osobno, preuzeti paket može i netko u njihovo ime uz potpisanu izjavu, što je učinila i Đurđica: kutiju s rižom, brašnom, uljem i tjesteninom odnijet će prijatelju.
"On je branitelj i izgubio je posao zbog viška. Pomoći će mu, jedno vrijeme će imat, ne mora kupovati", rekla je Đurđica Vincetić iz Zagreba.
On je samo jedan od 25.000 Hrvata koji su za vrijeme pandemije ostali bez posla. No resorni ministar tvrdi: vidljiv je pad nezaposlenosti u protekla dva tjedna.
"Mi smo imali jedan uzlazni trend tijekom ožujka i travnja,
međutim u svibnju se trendovi okreću. Ono što smo mogli vidjeti
tijekom mjeseca svibnja je povećanje broja zaposlenih za 11.800",
izjavio je Josip Aladrović, ministar rada i
mirovinskog sustava.
A u prilog tome, ministar je najavio ovaj mjesec i definiranje
koncepta skraćenog radnog vremena. Država bi sufinancirala
poslodavcima jedan radni dan, to znači da bi poslodavcu bila
isplaćena plaća radnicima za pet dana, dok bi radnik
efikasno proveo radeći četiri dana.
