U pandemiji Covida-19 epidemiolozi rade više nego prije i vjerojatno više nego itko drugi. Primjerice, svakodnevno moraju odgovoriti na tisuće telefonskih poziva, provesti tisuće testiranja, istražiti tisuće kontakata, otkriti tko je s kim kada popio kavu, tko je bio na čijoj svadbi, procijeniti rizike, odrediti mjere...
Zbog svega toga padaju s nogu od umora jer bi ih za takav obim posla trebalo biti deset puta više nego što ih ima, kaže se u prilogu RTL Direkta.
'Intenzitet je sve jači i jači i nema kraja'
U Sisačko-moslavačkoj županiji, recimo, petero je epidemiologa, a zaduženi su za 170.000 stanovnika te nadziru granice.
"Od 22. ožujka naša služba kao i sve druge službe su u takvom pogonu koji nikada nisu doživjeli. Nas veže dugogodišnja suradnja sa svim zavodima u vrijeme rata i poraća, sanacije terena. Vi ste tada imali određenu akciju koja je imala intenzitet i vrijeme trajanja. Mi sada više nemamo intenzitet, on je sve jači i jači i nema kraja", kazala je epidemiologinja Svjetlana Ančić- Birač.
No, epidemiolozi se ne bave samo koronavirusom nego i drugim poslom. Primaju i pacijente, izlaze na teren. Zato one koji zovu mole za strpljenje jer ne stignu sve.
"Umor je kategorija koju mi ne smijemo staviti u prvi plan. Mi smo tu da bismo ljudima omogućili sigurnost. Da su postupci koji se rade doneseni sa smislom i svrhom. Ljudima je jako teško prihvatiti preko ljeta da 14 dana ne idu raditi, da ne mogu na more", rekla je Ančić-Birač.
'Pet mjeseci nemamo nikakav privatni život'
Svadbe, krizme, noćni klubovi žarišta su zbog kojih epidemiolozi imaju najviše posla. U prosjeku na jednu zaraženu osobu ide 20 onih s kojima su bili u kontakatu. Što ih dulje epidemiolozi traže, zaraza će dulje trajati. Problem stvaraju i oni koji taje kontakte.
"Ovo je kao detektivski posao. Imate jednu osobu, ona je pozitivna i bolesna i odlazi na svadbu. Tamo je u kontaktu i onda morate pronaći tko kad i gdje s kim da pohvatate sve da se bolest ne bi proširila", opisao je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Inoslav Brkić.
Ekipa RTL Direkta u pola sata nazvala je 15 dežurnih brojeva epidemiologa u 15 županija, a javilo ih se samo dvoje. To je stoga što su pretrpani poslom i jure na sto strana.
"Mislim da je ovo maksimum onoga što čovjek može fizički dati, a da ne živi pet mjeseci nikakav život privatno. Sada jedno 15 do 20 minuta nije bilo poziva. Tijekom radnog dana imamo više od 50 do 100 poziva. Prije je znalo biti i više od 500 poziva. U jednom trenutku kad pričaš s čovjekom, imaš četiri poziva", opisao je situaciju jedan epidemiolog.
Kontakte zaraženih traži 300 ljudi, a trebalo bi 3000
Epidemiolog koji je u pripravnosti ne odvaja se od mobitela čak niti nakon završetka smjene.
"Imam ga i u vrijeme svoje smjene. Uvijek imaš telefon kraj uha pa da čuješ zove li te netko", kazao je epidemiolog.
Zajedno s epidemiolozima, svega oko 300 ljudi u Hrvatskoj radi posao pronalazaka kontakata, a s obzirom na potrebe treba ih 3000. Dakle, cijeli posao radi deset puta manje ljudi nego što je potrebno.
"Radi se o takozvanom contact racingu, znači stavljanje kontakata zaraženih osoba u samoizolaciju i za to nama treba više ljudi nego što sad imamo da bismo to efikasno mogli raditi. Ljudi su iscrpljeni i jednostavno to neće fizički moći izdržati i mentalno. Trebali bi mobilizirati ili studente medicine ili nekoliko stotina ljudi koji bi nam pomogli u traženju kontakata", kaže Branko Kolarić, epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
"Nema odmora, nema subota, nema nedjelja. Ja sam i na bolovanju radio. Imao sam problem s nogom, ali nema tko raditi pa sam morao od kuće. Na more neću ići ove godine jer mi smo ovdje da odradimo svoj posao jer moramo biti odgovorni i u službi. Naša odgovornost i ozbiljnost je iznad osobnog", kazao je RTL-u jedan epidemiolog.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
