Zbog trovanja nakon navodne konzumacije kontaminiranih gaziranih pića, provode se analize, a u istragu su se uključili policija i Državni inspektorat.
Ministar zdravstva Vili Beroš potvrdio je za N1 da danas ima još nekoliko novih slučajeva.
“Još ih je nekoliko, svi su lakše ozlijeđeni, kod mnogih je upitno radi li se o kemijskoj ozljedi ili psihogenoj reakciji ili nekom drugom patološkom stanju. U ovom trenutku situacija je pod kontrolom”, kazao je i poručio: “Moramo biti oprezni i ne sijati paniku”.
Prvi pacijent iz KBC-a Zagreb, koji je imao blaže simptome nakon konzumacije gaziranog pića, otpušten je kući. Utvrđeno je da ima blaže endoskopske ozljede nepca i gornjeg dijela jednjaka. Kod drugog pacijenta utvrđeno je da nema kaustičnih ozljeda jednjaka i on je imao blaže simptome, kazala je za HRT doc. Mirjana Kalauz, gastroenterologinja Odjela intervencijske gastroenterologije KBC-a Zagreb.
Dodala je da su obojica osjetila pečenje i bol u ustima te otežano gutanje, a to su simptomi kod digestije korozivnih sredstava. Oporavak neće biti dugotrajan, pacijent će moći već danas uzimati kašastu hranu, a za nekoliko dana moći će prijeći na normalnu prehranu.
'Jako je čudno to što se dogodilo'
"Takve ozljede javljaju se nakon 'konzumacije' sredstava za čišćenje koje pacijenti mogu uzeti nenamjerno ili namjerno. Razlika između uzimanja kiselih i lužnatih tekućina - brža su i teža oštećenja sluznice kod lužnatih tekućina s obzirom na to da su ona viskozna i brže 'prianjaju' uz sluznicu. Kisele tekućine brže skliznu kroz jednjak i više štete stvaraju tek u želucu", napomenula je Kalauz.
"Trebamo vidjeti nalaz i onda rekonstruirati koji se scenarij dogodio", kaže prof. Ernest Meštrović, prodekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Od ozbiljnih proizvođača očekujemo, a Coca-Cola to jest, da imaju kvalitetan sustav kvalitete koji bi mogao prevenirati ovakve neželjene slučajeve. Trebaju imati rigorozne kontrole kvalitete i one bi trebale utvrditi postojanje kontaminanta koji bi mogao ugroziti zdravlje. Jako je čudno što se ovdje dogodilo", dodao je.
Komentirajući da se Romerquelle puni u Austriji, a Coca-Cola u plastičnoj boci u Zagrebu, potvrdio je da se radi o dvije različite linije i dvije različite tehnologije.
"Nakon što se pogon očisti, mora se raditi analiza i to se mora ponavljati sve dok se ne utvrdi neutralni ispir. To se moralo napraviti. Kontrola proizvodnje morala je dati zeleno svjetlo da se idu puniti boce. Teško mi je vjerovati da se radi o sustavnom previdu", dodao je Meštrović.
Proizvođači najodgovorniji za stavljanje ispravne hrane na tržište
"Sustav kontrole u Hrvatskoj, ulaskom zemlje u Europsku uniju, posložen je onako kako to propisuju europski propisi. Državni inspektorat kontrolira ulazak hrane na granici RH, a provode se i određene kontrole i monitorinzi unutar Hrvatske. Najvažnije je to što su proizvođači sami najodgovorniji za stavljanje na tržište ispravne hrane - oni su ti koji moraju provoditi sustavne kontrole", kazala je prof. Jasna Bošnir, voditeljica Službe za zdravstvenu ekologiju u NZJZ-u "Andrija Štampar".
Potvrdila je da sve velike kompanije imaju dobro razvijen HACCP-sustav za kontrolu proizvodnje, ali i svih ulaznih sirovina te da u posljednjih nekoliko godina u kontrolama hrane iskaču ostaci pesticida: mikotoksini, raznorazni aditivi.
"Kada dođe do incidenta ili potencijalnog incidenta, aktivira se sustav brzog uzbunjivanja za hranu i za hranu za životinje. Sustav funkcionira 24 sata, 365 dana u godini i mi promptno reagiramo na svaki incident, pa čak i na potencijalni incident", naglasio je Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane HAPIH-a. Dodao je da Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu radi procjenu rizika od opasnosti hrane i rezultati se na daljnje postupanje predaju Državnom inspektoratu - nakon toga inspektori izlaze na teren.
"Bitno je naglasiti da je sustav potpuno transparentan i da se sve informacije o opozivima proizvoda mogu pronaći na mrežnim stanicama Inspektorata, Državne agencije za poljoprivredu i hranu i na Facebooku."
Naglasio je da veliku ulogu u svemu ipak imaju proizvođači hrane i njihov sustav samokontrole.
POGLEDAJTE VIDEO: 'Moramo puhati na hladno i biti krajnje oprezni. Moja poruka svima koji su žedni - najbolje je uvijek piti vodu'
HAPIH nije dobio nikakve informacije
Vezano za slučaj trovanja gaziranim pićima, kazao je Knežević, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu nije zaprimila nikakve informacije.
"Ono što smo mogli iz medija, na teren je izašao Državni inspektorat. Vjerujem da će oni brzo i učinkovito doći do spoznaje što je posrijedi. Može se dogoditi da nam na stol dođe zahtjev za procjenu rizika i mi ćemo na to odgovoriti", dodao je.
Govoreći o nalazima analiza pića, prof. Bošnir je kazala da se u mineralnoj vodi svakako mogu naći ostaci pesticida, ostaci policikličkih aromatskih ugljikovodika, teški metali te mikrobiološka onečišćenja. Kod složenijih pića, poput onih na bazi voćnih sokova, tu su u pitanju i mikotoksini, konzervansi, antioksidanti, bojila i cijela paleta aditiva u nedopuštenoj količini, naglasila je.
'Malo je vjerojatno da je jedna boca kontaminirana'
Prof. Ernest Meštrović naglasio je kako je malo vjerojatno da je jedna boca kontaminirana ako se doista dogodila pogreška u proizvodnji.
"Ako je kod pranja linije zaostala kiselina ili lužina, sigurno se više boca napunilo tim nedopuštenim sredstvom. Treba se vratiti unatrag i vidjeti koja je to serija. Katkad se radi o jednoj smjeni, katkad o 24 sata, a katkad i o nekoliko dana rada - prije nego što se linija opere", dodao je.
Naglasio je kako je malo vjerojatno da je netko u pogonu mogao nešto ubaciti u jednu bocu. No, moguće je da je netko u transportu, u namjeri da našteti proizvođaču, zamijenio bocu drugom u koju je stavio neki sastojak, a da se to ne može primijetiti. Upozorio je da su to ipak spekulacije te da je potrebno pričekati nalaze.
