Problemi u zdravstvu koji počivaju na tome da liječnici rade puno prekovremenih sati mogli bi se uskoro obiti o glavu svima, a ponajviše pacijentima. "Hoću raditi zakonito" moto je Liječničke komore i Liječničkog sindikata koji 1. prosinca počinju prikupljati potpise liječnika za povlačenje suglasnosti za rad više od 48 sati tjedno, javlja Večernji list. Potpise će skupljati 60 dana, a nakon toga, ako Vlada ne pokrene aktivnosti u smjeru donošenja Zakona o plaćama liječnika ili omogućavanja donošenja strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike, aktivirat će potpise i prestati s nezakonitim prekovremenim radom. Ovo se osobito odnosi na bolnice gdje bi se moglo javiti puno problema kada liječnici odbiju raditi prekovremene sate.
27.11.2019., Zagreb- Konferencija za medije Hrvatskog lijecnickog sindikata. Kresimir Luetic. Photo: Sandra Simunovic/PIXSELL
Prošle godine su liječnici u Hrvatskoj odradili tri milijuna prekovremenih sati, a prekovremeni rad je upravo ono što održava hrvatski zdravstveni sustav funkcionalnim. Za prekovremeni rad liječnici nisu adekvatno plaćeni, no zbog njega su i sudski gonjeni. Zašto? Zato što Zakon o radu dopušta maksimalno 180 prekovremenih sati godišnje. Kada netko radi više od te brojke smatra se da krši zakon i zato su se mnogi našli na sudu. Liječnici su podnijeli čak 4000 tužbi zbog toga što prekovremeni nisu pravilno plaćeni. Od toliko tužbi, 800 njih je pravomoćno presuđeno u korist liječnika. Osim toga, predsjednica Liječničkog sindikata, dr. Renata Čulinović Čajić, najavila je da slijedi novi niz tužbi za prekovremene u ovoj godini.
Odgovorni zatvaraju oči pred ovim problemom
"Tijekom pregovora o granskom kolektivnom ugovoru sindikati su tražili da se odredba o prekovremenim satima prepiše iz kolektivnog ugovora za državne službe, no Vladin je pregovarački tim bio stava da se ta stavka ne mijenja jer je predmet na Vrhovnom sudu. A suci pak govore da nema potrebe mijenjati tu odredbu jer, da je važno, stavili bi je u granski kolektivni ugovor", opisala je dr. Čulinović Čajić za Večernji list.
07.11.2014., Koprivnica - Opca bolnica Dr. Tomislav Bardek. Photo: Marijan Susenj/PIXSELL
Zdravstveni sustav je zaista u gabuli, a problemi se tiču i kadra, financija, infrastrukture te organizacije. Dok odgovorni pred problemima zatvaraju oči, on bi se mogao produbiti. Prije više od dva mjeseca čelnici Komore i sindikata pisali su premijeru Plenkoviću i tražili sastanak s njim, no nikakav odgovor nije stigao. Dr. Čulinović Čajić govori da je nereagiranje premijera nekulturno i da iz toga shvaćaju da ih ignorira. Liječnica je dodala kako posao u bolnicama uvelike rade specijalizanti, a oni ne bi smjeli raditi bez nadzora specijalista. Upravo tih specijalista nema dovoljno jer u sustavu nedostaje više od 2000 liječnika dok će ih još kroz pet godina otići u mirovinu, rekao je čelnik Komore dr. Krešimir Luetić.
Liječnici traže donošenje zakona
"Od ulaska u EU, odselilo se 850 liječnika, to je kao da je šest županijskih bolnica ostalo bez liječnika. U sljedećih pet godina u mirovinu ih ide 2000, u deset godina 4000. Ove je godine otišlo šezdesetak mladih liječnika bez dana radnog staža, što je rastući trend. Više bolnica ostalo je bez pojedinih specijalnosti. Prijeti nam kolaps primarne zdravstvene zaštite: 200 ambulanti nema liječnika, tj. nositelja tima. U sljedećih pet godina u mirovinu odlazi 614 obiteljskih liječnika, a istovremeno će obiteljsku specijalizirati samo njih 186. Dječjih kirurga nema u Puli, Karlovcu, Čakovcu, Zaboku, Bjelovaru, Virovitici, Požegi, Vinkovcima i Dubrovniku", rekao je dr. Luetić za Večernji list.
Zbog svega navedenog, liječnici traže donošenje Zakona o plaćama liječnika ili strukovni kolektivni ugovor. Takav kolektivni ugovor omogućio bi im samostalno pregovaranje o svojim radnim i statusnim pravima, a i omogućio bi zdržavanje zaposlenih u sustavu te motivirali mlade na ostanak, jer liječnici kažu da je situacija neodrživa i za radnike u zdravstvu i za pacijente. U slučaju da se problem ne riješi, liječnici najavljuju aktiviranje potpisa i prestanak protuzakonitog prekovremenog rada. Inače, u prošloj anketi se čak 60 posto liječnika izjasnilo da su spremni to učiniti. Ako se Vlada na apele liječnika ogluši, prvi će ispaštati pacijenti.
