Sjećate li se dramatičnog zahtjeva saborskog zastupnika Mosta Nikole Grmoje da mu se skine saborski imunitet jer želi dokazati vezu premijera Plenkovića i DORH-a? Bilo je to onih dana kada je predsjednik Zoran Milanović ustvrdio da je premijer "morao znati" za istragu u slučaju Janaf, a premijer je tvrdio da nije znao, da niti nije morao znati, jer u uređenim demokracijama premijer niti ne smije znati što DORH radi.
Grmoja je tada podsjetio da je u rujnu 2018. u Saboru pitao o predstavci diplomata, bivšeg glavnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova, Damira Sabljaka, o zloupotrebama u MVP-u, o čemu je on podnio i kaznenu prijavu DORH-u. Premijer mu je tada u Saboru rekao da tu nema ničeg, da on zna kako obično takve predstavke i prijave završavaju, a onda je nakon te političke poruke stiglo i ekspresno odbacivanje kaznene prijave iz DORH-a.
DORH nikada nije ispitao Damira Sabljaka, a po svemu sudeći nije bilo niti ikakve istrage ili provjere dokumenata i dokaza koje je skupio Sabljak. Grmoja je smatrao da se zapovjedna linija u ovom slučaju nedvosmisleno kretala iz visoke politike: prvo je Plenković rekao da tu nema ničega, a onda je i DORH poslao napismeno ono što je on poručio s političke pozornice. Za Grmoju je to bio nedvosmislen primjer udruženog djelovanja i konzultiranja, te je on i na temelju toga mogao zaključiti da je malo vjerojatno da je DORH uspijevao u slučaju Janafa djelovati tako svetački samostalno.
No, unatoč Grmojinim pozivima, ni premijer niti DORH nisu konzumirali njegovo skidanje saborskog imuniteta, nitko nije htio vidjeti njegove dokaze.
Damir Sabljak
Nitko nije proveo ozbiljnu istragu
I u slučaju Damira Sabljaka i dalje nitko, niti jedna institucija, ne želi vidjeti njegove dokaze o zloupotrebama za koje je smatrao da ih kao državni službenik naprosto mora prijaviti, jer radi se zapravo o sumnji da je grupa diplomata iz Ministarstva vanjskih poslova nezakonito preusmjerila u svoje džepove najmanje pola milijuna kuna. Nikada nije ispitan u DORH-u, niti ga je bilo koje tijelo unutar MVEP-a ikada zatražilo da iznese i argumentira navode iz predstavke.
No, nekoliko mjeseci nakon predstavki i kaznene prijave on je udaljen s posla. U listopadu 2018., on koji je htio unutar sustava prijaviti zloupotrebe i potaknuti promjene koje bi onemogućile nove moguće slučajeve – udaljen je s radnog mjesta. Tadašnja ministrica, Marija Pejčinović Burić, objavila je priopćenje da je unutar MVP-a proveden "unutarnji nadzor", da se postupalo na temelju zahtjeva DORH-a i nadležnih tijela Hrvatskog sabora, da je DORH u rujnu odbacio kaznenu prijavu, ali da je službenik nastavio iznositi netočne podatke i dokumente u javnosti. "Zbog nanošenja štete službi vanjskih poslova, te povrede niza propisa, 4. listopada 2018. godine je doneseno rješenje o udaljenju Sabljaka iz službe, a za vrijeme trajanja postupka pred Službeničkim sudom", priopćio je MVEP.
I ta je odluka donesena, a da se uopće nije dala prilika Sabljaku da iznese svoju "obranu".
Dvije godine Damir Sabljak je bio nebrojeno mnogo puta na Službeničkom sudu, više puta "osuđivan", govorio je i na saborskom Antikorupcijskom vijeću – o slučaju zloupotreba unutar sustava, ali nikada nitko od vodećih ljudi iz Ministarstva, ili diplomati o čijim je zloupotrebama govorio Sabljak – nisu se odazivali da iznesu svoju stranu priče, dokaze da zloupotreba koje je Sabljak prijavio zapravo uopće nije bilo, a Službenički sud niti nije htio ulaziti u meritum problema. Tek ovih dana, više od dvije godine nakon udaljavanja s posla, Damir Sabljak je dobio prvi tračak pravde: 8. prosinca ove godine Upravni sud je presudio protiv odluke Službeničkog suda.
Drugim riječima, vrlo je izgledno da će se Damir Sabljak vratiti ponovno u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i nastaviti posao s kojeg je udaljen zato jer je tražio da se istraži trošenje državnog novca na nezakonit način.
Neobičan diplomatski aranžman u Australiji
No, zloupotrebe iz njegovih predstavki i kaznene prijave ni na koji način nisu rasvijetljene. I Net.hr je pisao o tome još u ljeto 2018.
Konkretno, kako je bilo moguće da je gospođa Loreta Bertoša-Kušen godinama primala plaću u Generalnom konzulatu RH u Sydneyu iako je u stvarnosti boravila u Veleposlanstvu RH u Canberri, zajedno s mužem, veleposlanikom, Damirom Kušenom? Bila je istovremeno supruga veleposlanika i "hrvatska konzulica". Kao konzulica je oglašavala među iseljenim Hrvatima i turneje, npr. po novozelandskoj obali, a za to je putne naloge trebao potpisivati veleposlanik, u ovom slučaju njezin suprug, Damir Kušen.
Radilo se, dakako, o protuzakonitoj situaciji. Prema Pravilniku Ministarstva, zabranjeno je raspoređivati članove uže obitelji veleposlanika u veleposlanstva u kojima ti isti veleposlanici upravljaju, no obitelj Bertoša-Kušen uspjela je godinama funkcionirati po tom modelu. Sve je započelo u vrijeme ministrice Vesne Pusić, 2014. godine, trajalo je tijekom mandata ministra Mire Kovača, a u vrijeme ministra Davora Ive Stiera, gospođa Loreta Bertoša Kušen dolazi na mjesto glavne tajnice u Ministarstvu vanjskih poslova. Bila je na toj poziciji i u vrijeme ministrice Pejčinović Burić, kada se brzopotezno izbacuje Damira Sabljaka koji je tražio istragu o načinu trošenja novca u vrijeme dok je ona bila istodobno konzulica i supruga veleposlanika.
U međuvremenu su, unatoč tome što je Sabljak udaljen s posla, iz Ministarstva curili novi nesmiljeni dokazi da je mnogo toga bilo čudno u slučaju ordiniranja para Bertoša-Kušen, da su mnogi znali, a da nisu poduzimali ništa.
Veleposlanik Kušen i njegova supruga (u sredini i desno)
Dokazi i dokumenti cure...
Prije nekoliko dana bloger i aktivist iz BiH, Marijan Knezović, u videoprilogu o slučaju zataškavanja korupcije u MVEP-u, prezentirao je i dokument, službeno Rješenje iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, prema kojem se Loreta Bertoša Kušen – protuzakonito – raspoređuje na posao u generalni konzulat. Objavljena je i njezina mail prepiska s odgovornim osobama u MVEP-u u kojoj ona sama opisuje prijedlog kako da se "zaobiđe" Pravilnik i kako se može urediti njezin tobožnji angažman. Objavljeno je u međuvremenu da je Damir Sabljak u kaznenoj prijavi koju je podnio u listopadu 2017. DORH-u posebno problematizirao činjenicu da Damir Božić, glavni inspektor u MVEP, ne želi istražiti zloupotrebe, a onda su DORH i ministrica Pejčinović Burić kasnije od tog istog Damira Božića zatražili da istraži navode iz podneska Damira Sabljaka.
Objavljen je i mail prepiske iz koje je vidljivo da su još u prosincu 2017. ministrica Pejčinović Burić i Tena Mišetić, zamjenica predstojnika ureda premijera, primile dokumentaciju i dokaze na koje je upozoravao Sabljak. No, unatoč svim tim navodima, dokumentima, dokazima, pa i svjedočenju uživo Damira Sabljaka pred Antikorupcijskim vijećem u prošlom sazivu Sabora – nitko nikada nije pokrenuo novu pravu službenu istragu o slučaju curenja javnog novca kroz diplomatske labirinte MVEP-a.
S jedne strane Vlada i politički vrh najavljuju borbu protiv korupcije, a u trenutku kada se ukazala prilika da se razmrsi jedno potencijalno koruptivno klupko krenulo se samo na eliminaciju onog tko je na to klupko upozoravao.
Loreta Bertoša Kušen je danas angažirana na novoj diplomatskoj dužnosti, u Veleposlanstvu u SAD-u, njezin suprug Damir Kušen je veleposlanik u Južnoj Koreji, a Damir Sabljak je nakon dvogodišnje borbe po sudovima na putu da se vrati na posao, u okruženje u kojem nije uspio pokrenuti ugradnju antikorupcijskih mehanizama. Dapače, kažnjen je zbog toga.
No, neovisno o tome, slučaj Damira Sabljaka će sigurno ostati kao važan dokaz da i unutar sustava ima onih koji ne žele ostati slijepi kada svjedoče zloupotrebama. Ali također svjedoči i o tome koliko je jaka mašinerija zataškavanja onog što su učinili diplomati koji su očigledno miljenici političkog vrha.
