Agrokor u Hrvatskoj zapošljava 40.000, a izvan Hrvatske još 20.000 ljudi. U takvoj se situaciji nagađa o mogućim rješenjima. Poslovnim problemima Ivice Todorića i Agrokora bave se i mediji u regiji, ali i u svijetu.
Donosimo neke scenarije koji su mogući za spas Agrokora:
1. Lobiranje Vlade i spas iz europskog novca
Jedno bi rješenje, ono privremeno, moglo biti posredovanje države davanjem jeftine kreditne linije kojom bi se platile goruće obveze prema dobavljačima, piše Večernji list. Kako bi se to dogodilo, potreban je financijer koji bi bio spreman kreditirati Agrokor. Kako domaće financijske institucije nemaju doboljno novca za takvo što, novac će se morati tražiti u Luxembourgu ili Bruxellesu. Ipak, država može samo lobirati, ali ne može dati jamstvo. Takav se scenarij dogodio kad su u sličnim situacijama bile tvrtke iz, primjerice, Njemačke i Francuske. Večernji piše da bi europske institucije mogle svoja pravila prilagoditi ovoj situaciji jer je ipak riječ o strateškoj kompaniji važnoj za Hrvatsku, ali i Europsku uniju.
2. Odlazak Todorića s čela tvrtke
Nova uprava i povlačenje Ivice Todorića s čela tvrtke jedno je od mogućih rješenja ove krize u kojoj se Agrokor našao. O kakvom god restrukturiranju se bude radilo vjerojatno će doći do raspodjele vlasništva, što će onda vjerojatno značiti i odlazak Ivice Todorića s mjesta predsjednika Uprave koncerna. Taj model zastupaju neki članovi Vlade, dobavljači, a navodno i predstavnici ruske Sberbanke koja je tvrtku kreditirala. I dok u Vladi s jedne strane ističu kako moraju pomoći hrvatskom gospodarstvu koje je izravno vezano uz Agrokor, s druge strane tvrde da je ipak riječ o privatnoj tvrtki koja se sama mora pobrinuti za rješenje. Dobavljači tvrde da upravljanje treba prepustiti vjerovnicima koji bi odabrali konzultante za restrukturiranje, nakon kojeg Todorić više ne bi bio na čelu tvrtke.
3. Američka investicijska banka
Vlasnici obveznica su za pomoć pri rješavanju “gordijskog čvora” u Agrokoru već, prema informacijama slovenskog portala, unajmili američku investicijsku banku Moelis&Company. Prema nekim informacijama koje kruže među investitorima, obveznice PIK-a bi mogao početi otkupljivati sam Todorić i tako si pokušati zaštititi leđa. Strani analitičari ne vjeruju u ovakav scenarij jer tvrde da Todorić jednostavno nema dovoljno novca za to. Naime, u posljednjih nekoliko godina mu je Agrokor u prosjeku donio samo pet milijuna eura dividende. U tom slučaju Agrokor čeka restrukturiranje koje će voditi američka investicijska banka Houlihan Lokey, a nakon toga slijedi rasprodaja imovine.
4. Ulazak Rusa u vlasničku strukturu
Ruski veleposlanik u Zagrebu Anvar Azimov je još sredinom veljače jasno poručio da njegove banke više ne namjeravaju financirati Agrokor. Rusija se, čini se, odlučila na politički i diplomatski pritisak, piše slovenski siol, a podsjeća i da su predstavnici Sberbanka prije nekoliko dana bili na sastanku u hrvatskoj Vladi. Ipak, kako piše Index.hr, prema podacima s prezentacije analitičara Reorg Researcha kojima raspolažu, Ivica Todorić angažirao je rusku Sberbanku, kojoj pojedinačno duguje najviše novca, kao ključnog financijskog savjetnika. Za restrukturiranje je angažirao savjetničku tvrtku Alvarez&Marsal, a za PIK kredit Moelis. Čini se da bi za budućnost Agrokora ključni mogli biti Rusi, koji bi mogli odobriti novi kredit za refinanciranje PIK kredita, vraćanje neruskog dijela duga ili za zatvaranje obveza prema dobavljačima. Rusi bi na taj način postali jedini vjerovnici Agrokora i na taj način ušli u vlasničku strukturu kompanije.
5. Ključna uloga Mercatora
U jednom od scenarija ključnu ulogu igra Mercator. U taboru vlasnika obveznica PIK-a ozbiljno razmišljaju i o mogućnosti da bi Agrokor dio imovine s kojom je Todorić osigurao te obveznice prebacio na Mercator. O kojoj se imovini radi dokumenti koji su u posjedi Siola ne otkrivaju, ali navode njenu vrijednost – oko 175 milijuna eura. Vlasnici tih obveznica tako više ne bi bili vjerovnici Agrokora odnosno njegovog nizozemskog vlasnika, već Mercatora. Oni bi se tako riješili svih rizika povezanih s mogućim daljnjim financijskim problemima Agrokora. Predsjednik uprave Mercatora Toni Balažič jučer jasno poručio da Agrokor neće moći izvući novac iz Mercatora. “Redovito usklađujemo svoje financijske obveze, obveze prema zaposlenicima i dobavljačima. U Sloveniji zadržavamo vodeću poziciju na tržištu i zbog problema u Agrokoru neće biti otkaza u Mercatoru”, poručio je jučer za POP TV.
6. Predstečajna nagodba
Jedno od rješenja o kojima se govori je i predstečajna nagodba. Tu je mogućnost prvi spomenuo bivši ministar financija Slavko Linić. Na taj bi način tvrtka preživjela, radna bi se mjesta očuvala, ali vjerovnici bi u tom slučaju najviše izgubili, a vlasnik bi se morao svesti na manji udio ili maknuti u stranu. O otpisu dugova morali bi se dogovoriti vjerovnici, a on bi mogao biti najviše 70 posto. Iako moguća opcija, predstečajna bi nagodba bila veliki šok za tržište i gospodarstvo, a na gubitku bi bila i država koja bi se također morala odreći poreza.
