S 1. siječnja 2023. godine, Hrvatska ulazi u eurozonu, a naša će službena valuta tada postati euro. Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka ubrzano rade na pripremama kako bi do tada sve bilo spremno, a među stvarima koje su trenutno aktualne je i Zakon o uvođenju eura koji bi uskoro trebao izglasati Hrvatski sabor. U studiju Net.hr-a proteklog tjedna gostovala je saborska zastupnica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović, koja se u intervjuu osvrnula i na uvođenje eura u Hrvatsku.
Upitana smatra li i dalje da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura, Vučemilović je rekla da sada pogotovo nismo spremni. "Po meni bit ćemo spremni kada kupovna moć u Hrvatskoj bude na 100 posto prosjeka Europske unije, ne samo u Zagrebu nego u cijeloj Hrvatskoj, onda smo spremni za ulazak u eurozonu. To je po meni ključno", rekla je Vučemilović.
Govoreći o Zakonu o euru, Vesna Vučemilović ukazala je i na jednu stvar koje u zakonu nema, a zbog koje brojni zastupnici negoduju. Riječ je o takozvanim "crnim listama", mehanizmu koji je Slovenija primjenjivala kada su uvodili euro, a koji je držao cijene pod kontrolom. "Crne liste bile su predviđene kao jedan mehanizam zaštite potrošača. Sada se to promijenilo i u jednom članku zakona kaže se da neće smjeti biti neopravdanog podizanja cijena. Dizanje cijena koje nije opravdano, toga ne smije biti", rekla je Vučemilović. "U ovoj situaciji, ja se pitam koje je dizanje cijena opravdano? Je li opravdano da je litra ulja 20 kuna?", konstatirala je saborska zastupnica.
"Kako će oni znati što je opravdano, a što nije u cijelom ovom košmaru divljanja cijena energenata i svega. Uvijek vam proizvođači mogu reći, 'pa eto, poskupio je plin", rekla je Vučemilović. Kazala je da su crne liste bile vrlo učinkovite u Sloveniji, a kod nas se sada predviđa kodeks, kojem će tvrtke pristupati dobrovoljno, a u sklopu kojeg će djelovati i udruge za zaštitu potrošača, gdje će građani u razdoblju dvojnog iskazivanja cijena u aplikaciju moći pisati svoje pritužbe i pohvale na cijene i kretanje cijena.
Slovenija se za euro pripremala dvije godine
O crnim listama priča se već mjesecima, a mnogi bi htjeli da upravo taj mehanizam kontrole poslovnih subjekata zaživi i u Hrvatskoj. U Sloveniji je on funkcionirao jako dobro, važno je istaknuti da je čitav proces u Sloveniji započeo čak dvije godine prije nego što su susjedi uveli euro. Euro je u Sloveniji uveden u siječnju 2007. godine, a s pripremama se krenulo u prosincu 2004. godine kada je izrađena komunikacijska strategija za razdoblje prije uvođenja eura od 2005. do 2007. godine.
Udruga Zveza potrošnikov koja je provodila nadzor tijekom 2005. godine sudjelovala je na dvije konferencije posvećene uvođenju eura, a od 2005. do 2006. sudjelovala je i u izradi Zakona o euru i Zakona o dvostrukom označavanju cijena, pojasnila je njihova predsjednica svojedobno za Jutarnji list. Uz brojne aktivnosti prije, smatra se da su najveći efekt na sprječavanje divljanja cijena u Sloveniji imale dvije aktivnosti udruge.
To su provođenje projekta price-watcha, odnosno nadzora cijena te javna objava crne liste proizvoda i trgovaca koja je vrlo brzo postala stup srama i koju su mnogi po svaku cijenu željeli zaobići. Godinu dana prije nego što je euro uveden, tržište se svako malo analiziralo, a crne liste stupile su na snagu kada je udruga otkrila da su u studenome počela velika poskupljenja u trgovinama.
Hrvatska će imati Etički kodeks
Kod nas će priča biti ipak malo drugačija, a prema najavljenim aktivnostima, naš će se nadzor vršiti na malo drugačiji način. U nacrtu Zakona o uvođenju eura spominje se takozvani Etički kodeks, koji je predviđen kao dokument deklaratorne prirode koji bi poticao poslovne subjekte koji su pristupili istome na transparentno i pouzdano poslovanje.
U tu će svrhu biti izrađena i web aplikacija putem koje će poslovni subjekti pristupati Etičkom kodeksu, a gdje se planira razviti i potkategorija gdje će svaki potrošač biti pozvan napisati pritužbe i pohvale o poštivanju načela Etičkog kodeksa, odnosno pohvale i pritužbe o pojedinom poslovnom subjektu. Potrošači će moći svoje pritužbe na poslovne subjekte za koje smatraju da su prekršili načela Etičkog kodeksa prijaviti nadzornim tijelima koja će provoditi nadzor nad primjenom Zakona te izricati prekršajne odredbe za nepravilnosti i nezakonitosti koje utvrde tijekom obavljanja nadzora.
Dakle, neka vrsta lista postojat će i kod nas, no u cijeloj priči postoji "kvaka", na koju je prošlog tjedna u našem studiju upozorila Vesna Vučemilović, a to je da će se pritužbe u spomenutoj aplikaciji moći pisati smo za one koji pristupe Etičkom kodeksu. Za pojašnjenje oko Etičkog kodeksa koji se spominje u nacrtu zakona zamolili smo Ministarstvo financija, iz kojeg su nam potvrdili da će "pristupanje Etičkom kodeksu biti dobrovoljno te će se pritužbe i pohvale u aplikaciji Etičkog kodeksa navoditi samo za one poslovne subjekte koji će Etičkom kodeksu pristupiti". Cijene će se dakle moći pratiti, ali samo za one trgovine koje prihvate kodeks.
Iz ministarstva tvrde da to ne znači da poslovni subjekti koji ne pristupe Etičkom kodeksu neće biti nadzirani. "Nadzor će biti vršen prema svim poslovnim subjektima jednako, neovisno o tome jesu li ili nisu pristupili Etičkom kodeksu, kako je to u svom odgovoru detaljno pojasnilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje je ujedno i vodeća institucija Koordinacijskog odbora za prilagodbe gospodarstva i zaštitu potrošača te vodi aktivnosti vezane za Etički kodeks", odgovaraju nam iz Ministarstva financija.
Nadzor će vršiti nadležna nadzorna tijela po službenoj dužnosti, a u proces će biti uključene i udruge za zaštitu potrošača te sami potrošači. "Svi poslovni subjekti, ali i drugi obveznici bit će nadzirani te će moći biti prijavljeni nadzornim tijelima kako od potrošača, tako i udruga za zaštitu potrošača koje će biti uključene u praćenje primjene Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Također, udruge za zaštitu potrošača će prilikom provedbe predviđenih aktivnosti moći isticati sve obveznike primjene Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, neovisno o činjenici pristupanja Etičkom kodeksu", kažu.
Predstavke vezane za povredu odredaba Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj moći će se podnositi nadležnim nadzornim tijelima pri čemu nadležna nadzorna tijela imaju dužnost međusobne suradnje te razmjene podataka i informacija potrebnih za postupak nadzora.
Nadzor će vršiti 15-ak institucija
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje će provoditi sve aktivnosti za zaštitu potrošača te Etički kodeks, pojasnilo nam je da će glavne mjere zaštite potrošača u procesu uvođenja eura biti dvojno iskazivanje cijena, primjena fiksnog tečaja konverzije prilikom preračunavanja, nadzor nad trgovcima i pružateljima usluga te praćenje kretanja cijena najčešće korištenih proizvoda na tržištu. Također, jedna od aktivnosti bit će i telefonsko informiranje potrošača mjesec dana prije razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja.
Nadzorna tijela provodit će primjenu zakona te propisivati prekršajne odredbe za nepravilnosti i nezakonitosti koje utvrde tijekom obavljanja nadzora, a iz Ministarstva gospodarstva su nam kazali da će u priču oko nadzora biti uključeno više od 15 nadzornih tijela, svako u svom području djelovanja; od primjerice Ministarstva financija, HNB-a, HANFA-e pa do Državnog inspektorata.
Država želi da se u priču uključe i udruge, pa je sukladno tome Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja raspisalo javni natječaj namijenjen udrugama za zaštitu prava potrošača. Natječaj je objavljen 22. travnja 2022., a rok za prijavu je 24. svibnja 2022. godine. "Tim će se natječajem dodijeliti financijska podrška projektima koji doprinose zaštiti potrošača u procesu uvođenja eura u Republiku Hrvatsku. Na natječaj se mogu prijaviti sve udruge registrirane u skladu sa Zakonom o udrugama koje djeluju u području zaštite prava i ekonomskih interesa potrošača, a u svom djelovanju su neovisne o trgovcima, sukladno odredbama članka 128. Zakona o zaštiti potrošača te koje zadovoljavaju uvjete natječaja", pojašnjavaju nam u svom odgovoru.
Planirano razdoblje provedbe projekata je mjesec dana prije razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja koje započinje prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem istekne trideset dana od dana objave odluke Vijeća EU-a o usvajanju eura i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura. Drugim riječima, projekti mogu započeti s provedbom tek nakon službene Odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u RH.
Na pitanje kako planiraju kontrolirati neopravdano povećanje cijena, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja navode da je to jedno od glavnih načela propisanih Konačnim prijedlogom zakona o uvođenju eura u Republiku Hrvatsku. "Načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena reflektira se na sve odredbe Konačnog prijedloga zakona o uvođenju eura, ne primjenjuje se mehanički već prema okolnostima svakog pojedinog slučaja", kazali su.
Iz ministarstva poručuju da samo uvođenje eura nikako ne smije biti razlog za povećanje cijena te potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden.
