Ako se usporedi novi odrezak mirovine s prijašnjim, vidi se veći iznos mirovine kada dođe do usklađivanja. No, ta priča je malo kompliciranija, a razlika između takvog rasta mirovine i povećanja trebala bi biti “umirovljenička lektira”, piše portal Mirovina.hr.
Svake godine mirovine se usklađuju dva puta: prvog dana u godini i 1. srpnja. Međutim, umirovljenici taj rast osjete tek par mjeseci kasnije, nakon što se utvrdi za koliko posto ih treba podići.
Povećanje koje je lakše vidjeti nego osjetiti
Za to moraju čekati službene podatke Državnog zavoda za statistiku o stopi promjene indeksa potrošačkih cijena i prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u odnosu na polugodište koje im prethodi. Tako je prvo usklađivanje ove godine bilo samo 0,7 posto, a promjena potrošačkih cijena i bruto plaće svih zaposlenih se uspoređivala s prijašnjim polugodištem, dakle od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2019 godine. Važno je znati da ćete povećanje na računu nakon što se dogodi usklađivanje lakše vidjeti, nego osjetiti - piše portal Mirovina.hr pa daje primjer umirovljenika s 2.000 kuna mirovine.
Svakoga mjeseca, taj umirovljenik potroši svoju mirovinu i ima neke fiksne troškove. Pojednostavljeno: 500 kuna za hranu, 1.000 kuna na režije i 500 kuna na druge troškove.
Poanta usklađivanja je da kupovna moć ostane ista
Ako u šest mjeseci poskupe mlijeko, meso, kruh, malo i režije, a budući da novac ionako ima stabilnu inflaciju, što znači da gubi vrijednost, u jednom trenutku taj će hipotetski umirovljenik za iste fiksne troškove umjesto dosadašnjih 2.000 kuna morati platiti 2.050 kuna. Zato se usklađivanjem mirovina pokuša očuvati njihova vrijednost. Iako je narasla za 50 kuna, taj umirovljenik nije 50 kuna bogatiji, nego samo kaska za porastom cijena oko njega. Poanta je da kupovna moć ostaje ista.
Prema podacima HZMO-a, mirovine su se u ovom mandatu vlade usklađivale za 10,68 posto, a od siječnja 1999. za ukupno 67,44 posto! Može se dogoditi da uopće ne dođe do porasta cijena, ali da dođe do rasta bruto plaća svih zaposlenih u Hrvatskoj i tada se treba usklađivati, budući da je umirovljenik ne svojom krivicom u relativnim odnosima postao siromašniji u odnosu na svoje okruženje, a pala mu je takozvana relativna vrijednost mirovine, odnosno udio njegove mirovine u prosječnoj plaći. Formula usklađivanja gleda koji je od ta dva parametra (rast potrošačkih cijena ili rast bruto plaće svih zaposlenih) povoljnija za umirovljenike, pa je usklađivanje računa prema formuli 70:30 posto u korist onoga što će dovesti do većeg rasta mirovina - objašnjava se u tekstu portala Mkirovina.hr.
Čisto povećanje mirovina samo jednom i ne svima
No, kada se govori o povećanju mirovina, nema previše primjera jer se u Hrvatskoj čisto povećanje mirovina dogodilo samo jednom, i to ne svima. Radi se o povećanju najnižih mirovina (oko 260 tisuća korisnika) za 3,13 posto i to relativno nedavno, 1. srpnja 2019. godine. Korisnici najniže mirovine su te godine, kao i svi drugi umirovljenici, dobili oba usklađivanja za 2019. godinu, ali im je mirovina podignuta političkom odlukom.
Usklađivanje mirovina automatski je mehanizam koji je ugrađen u Zakon o mirovinskom osiguranju, tako da nikada nije upitno. Čista povišica pitanje je, pak, o kojem odlučuje Vlada i ono ide neovisno od dva usklađivanja koja moraju ići svake godine. Kada bi se hipotetskom umirovljeniku s 2.000 kuna mirovine koji je kroz usklađivanje dobio 50 kuna veću mirovinu (jer su narasle potrošačke cijene) išlo dati čistu povišicu, on bi morao na tih 50 kuna dobiti još onoliko koliko mu politika da. Zauzvrat bi bilo korisno da rast mirovine temeljem usklađivanja prestanemo smatrati povećanjem ili rastom budući da se radi o mehanizmu koji mirovinu nastoji očuvati, a ne povećati.
Hrvatski jezični portal riječ "očuvati" definira kao "spasiti što od uništenja, spasiti što od propadanja", dok "povećanje" definira kao "porast količine ili veličine". Svaki bi umirovljenik trebao znati razliku između te dvije stvari, piše Mirovina.hr.
