Pismo je ministrici Andrei Zlatar odaslano u ime Inicijative za javni servis, a prenosimo ga u cijelosti:
Kontinuirani pad gledanosti
"Duboka institucionalna kriza već godinama rastače Hrvatsku radioteleviziju. Držimo stoga kako je neophodno stabilizirati stanje u tom ključnom pogonu domaće audiovizualne industrije.
HRT trpi zbog stihije, nerada, korupcije, kriminala i destrukcije profesionalnih standarda na HRT-u. Hrvatska televizija – ključni pogon javnog servisa – gubi utjecaj na auditorij, kako pokazuju brojke koje pokazuju kontinuirani padu gledanosti u svim važnim programskim segmentima.
Posebno zabrinjava kolaps Informativnog programa. HTV je izgubila utakmicu s komercijalnim stanicama, koje ne primaju novac iz parafiskalnih izvora, ali su neusporedivo efikasnije strukturirane i vođene. Pad profesionalnog kvaliteta Informativnog programa, korespondira s gubitkom vjerodostojnosti uredništva. S tim su povezane indicije o korupciji, što već dulje vrijeme istražuje policija, a na nju upućuju mnoge činjenice, uključujući npr. istraživanja o neproporcionalnoj zastupljenosti u pojedinih kandidata na ranijim izborima, što ga je provela sama Televizija.
U oblastima obrazovnog, znanstvenog, umjetničkog, dokumentarnog i dramskog programa, nikako da se uspostavi jasna i dugoročna nacionalna strategija, te kriteriji primjereni nacionalnom javnom servisu, zbog čega osim gledatelja trpi i sav sektor domaće audio-vizualne industrije i kulture.
Nacionalna televizija zaostaje u programskom, tehničkom i kadrovskom smislu, ima prevelik broj zaposlenih, neprikladnu organizacijsku strukturu koja onemogućuje upravljanje, a na brojnim rukovodećim mjestima nalaze se ljudi bez odgovarajućih znanja, kvalifikacija i sposobnosti.
Korumptivne radnje i praksa
S druge strane, već godinama postoje indicije o akvizicijama izvršenim na netransparentan način i o ugovorima s off-shore tvrtkama, što također upućuje na koruptivne radnje i praksu. Nacionalna televizija zaostaje u programskom, tehničkom i kadrovskom smislu, ima prevelik broj zaposlenih, neprikladnu organizacijsku strukturu koja onemogućuje upravljanje, a na brojnim rukovodećim mjestima nalaze se ljudi bez odgovarajućih znanja, kvalifikacija i sposobnosti.
Dosadašnji sustav upravljanja televizijom kao javnom ustanovom pokazao se neprikladnim, jer je generirao sve te negativne pojave. Skupina zainteresiranih profesionalaca audivozuelne industrije i novinarstva, okupljena u Inicijativi za javni servis koja se 2011. redovno sastajala razmatrajući stanje u ovom ključnom sektoru javnog informiranja od presudnog značaja za razvoj audivizuelne industrije, upućuje stoga javnosti i nositeljima političke vlasti zahtjev da se neodgodivo započne s institucionalnom reformom HRT-a.
HRT je potrebno osposobiti
HRT je potrebno osposobiti da ispunjava čitav niz zadaća koje će se odraziti na funkcionalnost sustava javnoga informiranja, jačanju hrvatske audiovizualne industrije u funkciji očuvanja i razvoja proizvodnje programa na hrvatskome jeziku, očuvanja hrvatske kulturne baštine, ali i međunarodnog utjecaja i onih javnih politika koje Republika Hrvatska tek treba razviti kao članica Europske unije i to kao regionalni lider, jer će još dugo vremena nakon pristupanja EU biti jedina njena zemlja-članica na području tzv. Zapadnoga Balkana.
Cilj mora biti osnaživanje demokratskoga, liberalnog sustava vrijednosti kako bi u što kraćemu roku postao trajno dominantan i dugoročno formativan u hrvatskome društvu. To znači sustavno sužavanje javnoga prostora za ideje nasilja, netolerancije, ksenofobije, rasizma, totalitarizma i sl., odnosno promicanje ideja, načela, fenomena i primjera mirotvorstva, miroljubivosti, trpeljivosti prema manjinama, tolerancije i poželjnosti različitosti, civilnoga i otvorenoga društva koje poštuje građanska, manjinska, rodna i sva druga ljudska prava, demokratskih procesa i instituta, pravne države i vladavine prava, ali i kritičnosti i polemičnosti, dijaloga i javne rasprave kao oblika komunikacije.
NAŠI PRIJEDLOZI
Izmjene Zakona o HRT-u: Predlažemo da se odmah pristupi raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o HRT, koje će omogućiti temeljnu promjenu i restrukturiranja javnog servisa hrvatske radiodifuzije. Potrebno je ojačati upravljačke funkcije, odnosno provesti izbor sposobnog, profesionalnog rukovodstva koje će biti na visini tog zadatka, a treba također uvesti sustav kontrole, koji će omogućiti efikasan nadzor nad provođenjem svih potrebnih mjera, a ne djelovati kao netransparentan poligon za stranačka nadigravanja.
Volontersko Programsko vijeće, sastavljeno od ljudi bez potrebnih profesionalnih znanja preglasavanjem donosi programske, kadrovske i financijske odluke, a za njihove rezultate ne odgovara, te istodobno lišava odgovornosti ravnatelje i urednike koji kuću vode.
Programsko vijeće također ne valja
Smatramo da je posve neprikladno rješenje ono sadašnje, koje je dovelo do toga da volontersko Programsko vijeće, sastavljeno od ljudi bez potrebnih profesionalnih znanja, preuzme upravljanje kućom javnog emitera, pa preglasavanjem donosi programske, kadrovske i financijske odluke, a za njihove rezultate na odgovara, te istodobno lišava odgovornosti ravnatelje i urednike koji kuću vode.
Tražimo da Ministarstvo kulture, prije bilo kakvog drugog koraka koje će poduzeti, u skladu s predizbornim obećanjima Kukuriku-koalicije, provede reviziju rada javnih ustanova, posebice HRT-a, gdje se troši golemi iznosi javnog novca, te da se otklone ili potvrde sumnje o netransparentnom poslovanju i korupciji.
Kao prve operativne korake predlažemo da se ukine sadašnji oblik Nadzornog odbora HRT i promjeni način izbora Ravnateljstva i Programskog vijeća.
Izbor Ravnateljstva: Predlažemo da se Ravnatelj i njegov uži tim biraju kandidacijskim postupkom koji će provesti Ministarstvo kulture, kandidate selektirati saborski Odbor za medije, a na koncu, izbor provesti Sabor, kao predstavničko tjelo s najvećim stupnjem društvenog legitimiteta.
Predlažemo da se na javnom natječaju bira glavni ravnatelj Hrvatske radio-televizije koji će imenovati tri glavna producenta Hrvatske televizije, Hrvatskog radija i Glazbne proizvodnje, kao posve zasebnih organizacijskih cjelina. Smatramo da je potrebno objedinjavanje produkcijske, dakle direktorske i uredničke funkcije, umjesto da se kao do sad, stvaraju paralelne strukture, direktorske i uredičke, u vječnom sukobu oko ingerencija, što onemogućuje da se ustanovi jesu li za uspjeh ili neuspjeh u vođenju tih sektora odgovorni ljudi koji kreiraju program ili oni koji vode financije, personalnu službu, tehniku...
Uvođenje svemoćnog ravnatelja
Predlažemo da kandidati za Ravnatelja HRT podnesu precizan plan rada Hrvatske radiotelevizije, i to: a) financijski plan; b) nacrt programske sheme i c) programski plan, koji uključuje preciznu kvantifikaciju programa koje će proizvesti, ciljeve u ostvarenju gledanosti (rejtinga) za svaku programsku cjelinu, te d) plan srednjoročnog i ciljeve dugoročnog restrukturiranja HRT. Razumije se da sve to mora biti u skladu s vrijednostima zadanim Ugovorom što ga Vlada sklapa s HRT o ispunjenju ciljeva javne televizije. Kandidat za ravnatelja mora istodobno predložiti svoje kandidate za glavne producente HTV, HR i Glazbene proizvodnje, koji odgovaraju za realizaciju plana u svom sektoru.
Kad nadležna služba pri Ministarstvu kulture ovjeri kandidate i ustanovi da udovoljavaju uvjetima natječaja, uputit će ih u saborski Odbor za medije, gdje će se razmotriti njihovi programi, a kandidati podvrgnuti javnom ispitivanju. To garantira da će se u užem izboru naći ljudi koji su sposobni pružiti viziju i dati konkretni programski okvir za rad javne radiodifuzije. Predlažemo također da kandidati koji Odbor odabere, moraju zadovoljavati još jedan uvjet - da ih preoporuči Ministar kulture, šef resora koji odgovara za funkcioniranje javne televizije. O kandidatima koji zadovolje ta dva uvjeta – a mjerilo uspješnosti demokratske procedure bit će broj kandidata koji kroz proceduru prođu – glasat će Sabor i donijeti odluku natpolovičnom većinom u koliko god krugova bude potrebno… Smatramo da je potrebno objedinjavanje produkcijske, dakle direktorske i uredničke funkcije, umjesto da se kao do sad, stvaraju paralelne strukture, direktorske i uredičke, u vječnom sukobu oko ingerencija, što onemogućuje da se ustanovi jesu li za uspjeh ili neuspjeh u vođenju tih sektora odgovorni ljudi koji kreiraju program ili oni koji vode financije, personalnu službu, tehniku... Smatramo da će Ravnatelj koji na taj način bude izabran, unaprijed demonstrirati sposobnost i inicijativnost potrebnu za preuzimanje toliko ambicioznog zadatka koji pred njim stoji, te da će mu takav mandat dati odgovarajući autoritet, potreban da se provedu teški zahvati u restrukturiranju javne televizije.
Izbor Programskog vijeća: Da bi se ovako "ojačanu" Upravu moglo neovisno nadzirati, predlažemo formiranje Programskog vijeća kojega, kao primjerice na BBC-u, neće regrutirati parlamentarne stranke, nego imenovati Predsjednik Republike, poslije redovne natječajne procedure u Ministarstvu kulture. Sačinjavat će ga tri skupine članova: stručno i medijski izobraženi predstavnici zainteresiranih društvenih grupa, ugledni medijski stručnjaci, te posebno ugledni pojedinci iz društvene i akademske zajednice koji su svojim dosadašnjim djelovanjem zavrijedili široko povjerenje javnosti.
Takvo Programsko vijeće koje se bira na mandat usklađen s trajanjem predsjedničkog mandata, neće imati nikakve operativne ingerencije nad djelovanjem javnog servisa, nego će nadzirati provođenjem ugovora što ga HRT potpisuje sa Saborom RH. Vijeće će podnositi svoj izvještaj Saboru RH, a u međuvremenu, kad god bude potrebno, pisanim predstavkama obraćat će se Ministru kulture i saborskim tijelima (Odboru za medije i Vladi) upozoravajući na moguća odstupanja ili zastranjenja, na osnovu kojih će Ministar kulture određivati potrebne mjere za usklađenje rada Ravnateljstva. Funkcija ovog tijela nije da se na bilo koji način miješa u operativnu realizaciju programa, već da nadzire i zastupa načela i principe iz Ugovora i prihvaćenog Programskog plana.
Kontrola nad poslovanjem i trošenjem javnog novca
Nadzorni odbor: Umjesto dosadašnjeg Nadzornog odbora sastavljenog od političkih predstavnika u amaterskom statusu, predlažemo imenovanje petočlanog stručnog i profesionalnog Nadzornog odbora, sastavljenog od pravnika, financijskih stručnjaka (i jednog predstavnika namještenika, odnosno sindikata), koje će imenovati Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija. Ono treba provoditi redovnu kontrolu nad poslovanjem i trošenjem javnog novca, pa o tome podnositi mjesečna izvješća Ministru kulture, a kvartalna također saborskim tijelima i javnosti. Svake godine, Ravnatelj će podnositi izvješće Saboru, koje će biti popraćeno godišnjom ocjenom Programskog vijeća i izvješćem Nadzornog odbora, pa će Sabor glasati o produženju njegova mandata.
Zakon o Telekomunikacijama i Zakon o medijima: Predlažemo Ministarstvu kulture da usporedno s inicijativom za promjenu zakona o HRT, otvori stručnu i javnu raspravu u kojoj će se moći pristupiti analizi podjednako nezadovoljavajućeg stanja u sektoru elektronskih medija, te medija uopće, pa zatim inicira odgovarajuće promjene Zakona o Telekomunikacijama i Zakona o medijima". Inicijativa za javni servis
Zaključci su pripremljeni na temelju stenograma sastanka Inicijative održanog 3. siječnja 2012.
U ukupno šest rasprava o problemima javne televizije održanim od 15. veljače 2011. do 3. siječnja 2012. koje je organizirala Inicijativa za javni servis, sudjelovali su ili nam dostavili svoje pisane diskusije:
1. Goran Beus Richemberg, zastupnik u Saboru RH 2. Romano Bolković, tv-urednik 3. Vinko Brešan, filmski redatelj 4. Veljko Buljić, filnski redatelj 5. Domagoj Burić, tv-urednik 6. Davor Glavaš, konzultant 7. Damir Grubiša, sveučilišni profesor 8. Emil Havkić, odvjetnik 9. Drago Hedl, novinar 10. Marijan Jurleka, izdavački menađer 11. Denis Kuljiš, novinar 12. Tihomir Ladišić, tv-urednik 13. Alemka Lisinski, urednica portala 14. Ivan Maloča, nezavisni producent 15. Dubravko Merlić, nezavisni tv-producent 16. Orsat Miljenić, odvjetnik 17. Tin Pažur, GO SDP 18. Dražen Rajković, novinar 19. Mirjana Rakić, tv-urednica 20. Aljoša Roksandić, menađer 21. Saša Runjić, nezavisni producent 22. Vladimir Stojsavljević, pročelnik za kulturu 23. Dean Šoša, tv-urednik 24. Nebojša Taraba, tv-producent 25. Dario Vince, kreativni direktor 26. Nada Zgrabljić Rotar, sveučilišna profesorica 27. Milan Živković, savjetnik za medije SDP
(*Danas.hr ne odgovara za pravopisne i stilske pogreške u objavljenom otvorenom pismu ministrici.)
