"Ova vrsta pripada obitelji Tetraodontidae (cetverozupke), no u Hrvatskoj njeno ime je srebrenopruga napuhnjaca, premda je u medijima zovu i riba balon, a koriste se i imena kuglakoz i napuhnjaca. Najpravilnije bi bilo da se zove srebrenopruga cetverozupka – upoznaje nas Dulcic, sa “osobnom kartom” ribe latinskog imena Lagocephalus sceleratu, kojoj je prirodno staniste zapadni Pacifik i Indijski ocean, pise Slobodna Dalmacija.
Zovemo je i "lesepsijskim migrantom" jer je preko Crvenog mora i Sueskog kanala dospjela u Sredozemno more.
Jedinka moze narasti do 110 cm, oko 7 kg, a najcesce se love primjerci izmedu 40 i 50 cm duzine. Izraziti je grabezljivac koji zivi na dubinama od 18 do 100 m premda je u Crvenom moru nadena i na 250 metara dubine. Uglavnom obitava u subtropskim i tropskim vodama, te se hrani gotovo svim morskim organizmima i algama.
"Ona je za Jadransko more alohtona ili nezavicajna vrsta. Ubraja se medu sto najinvazivnijih vrsta u Europi jer je nakon "okupacije" Levanta krenula i u “osvajanje“ ostalih dijelova Sredozemnog mora. Do sada je vec zabiljezena uzduz hrvatske obale i to pet puta, tri puta u dubrovackom i dva u sibenskom akvatoriju. Imamo i dva slucaja u juznotalijanskim vodama."
Moglo bi se kazati da postoje dosta snazni pokazatelji kako je ova vrsta uspjela uspostaviti svoju populaciju, no prema nekim drugim to jos treba potvrditi nalazom njezinih ranih razvojnih stadija. Postoji, dakle vrlo visoka vjerojatnoca kako ce ova vrsta uspostaviti populaciju, barem zasada, u juznom i srednjem dijelu Jadrana. Moguce je da ipak temperatura bude ogranicavajuci cimbenik za njeno "osvajanje" i sjevernog dijela Jadrana.
Nabraja prof. dr. sc. Dulcic i moguce posljedice koje bi ova vrsta mogla izazvati u Jadranskom moru, a koje je vec izazvala u ekosustavu cijelog istocnog dijela Sredozemnog mora.
"Kao grabezljivac ima izraziti ucinak na hranidbeni lanac u ekosustavu, a usljed nedostatka njenog prirodnog neprijatelja u ekosustavu cijelog Sredozemnog mora kao sto su morske zmije i neke vrste morskih pasa na koje cetverozupkin otrov nema nikakav ucinak, moze doci do ekstremnog povecanja brojnosti njene populacije. "
Sve to se opet moze odraziti na hranidbeni lanac kao i “potiskivanje“ kompetitivnih vrsta, a time i na bioraznolikost vrsta. Ako se rasiri Jadranom moze utjecati i na ribarstvo jer unistava ribarske mreze, unistava i lovine parangala na nacin da guta cijeli plijen zajedno sa udicom. U priobalnom ribolovu nekih zemalja – Turske, Grcke Cipra – vec je sada zastupljena u lovinama mreza stajacica sa preko 50 posto - veli Dulcic.
I tako dolazimo do porazavajuce spoznaje kako u ovom trenutku ne postoji nikakav nacin prevencije kako bi se eventualno sprijecio razvoj ili uspostava populacije ove vrste u nasem moru. Jer joj prije svega odgovaraju klimatske promjene, povisenje temperature morske vode, pa zatim smanjenje brojnosti kao i nepostojanje njezinog prirodnog grabezljivca, a pogoduje joj za migraciju i sustav morskih strujanja u Jonskom moru. Jedini “grabezljivac“ koji je moze ugroziti je covjek!
U Japanu se u obliku carpaccia ili termicki obradena sluzi kao jedna od najcjenjenijih delikatesa. Gustati u sirovim filetima ribe fugu, pa i onda kad iz nje otrov ukloni vrhunski fugu majstor, znaci igrati ruski rulet.
Unatoc cinjenici da se ova vrsta konzumira u Japanu, prema odluci Bruxellesa, zabranjena je konzumacija mesa svih riba koje pripadaju obitelji cetverozupki u svim zemljama clanicama EU-a.
"Zanimljivo je da za ovu vrstu sve veci interes iskazuje farmaceutska industrija koja izgleda koristi ovaj neurotoksin u spravljanju lijekova protiv bolova", iznosi prof. dr. sc. Jakov Dulcic.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/284796/Default.aspx
