Naime, parlament Crne Gore je u petak na Cetinju izglasao pristup NATO. Iako je odluka donijeta jednoglasno, na sjednici je bilo nazočno svega 46 zastupnika, dok ostalih 35 nisu prisustvovali sjednici već su zajedno s jednim brojem građana protestirali ispred parlamenta. Do službenog pristupa vojnom savezu ostalo je samo da ugovor ratificira španjolski parlament, što se očekuje u idućih nekoliko tjedana, najavljuje Deutsche Welle.
Vodeća njemačka agencija dpa ocjenjuje da je vojni značaj jadranskih luka Crne Gore daleko veći od značaja njezine vojske. 'Ruski oligarsi su poslednjih godina djelomičn za ogromne novce kupili velike dijelove pitoreskne crnogorske obale. I najveća industrijska postrojenja zemlje su svojevremeno bila u ruskim rukama.
U međuvremenu Moskva pokušava odgovoriti svoje građane od ljetovanja u ovoj tradicionalno turističkoj zemlji. Rusi su uvjerljivo najveća grupa stranih gostiju. Nedavno je Moskva zabranila uvoz vina iz Crne Gore jer je navodno zagađeno pesticidima', dodaje se u kratkom izvještaju agencije.
Čestitke...
'Crnogorska vojska broji svega 2.000 ljudi, ali zemlja ima tako povoljan strateški položaj da omogućava NATO kompletan pristup Jadranu. Ostale države tog prostora, Albanija, Hrvatska i Italija, već su članice vojnog saveza', piše švicarski Basler Zeitung.
'Opozicija ne želi priznati ratifikaciju ugovora i namjerava raspisati referendum o pristupanju NATO ukoliko dođe na vlast. Zemlja sa svojih 620.000 stanovnika je oduvijek podjeljena oko pitanja da li treba slijediti zapadni kurs ili zadržati savezništvo s pravoslavnim saveznicama Srbijom i Rusijom', navodi list.
'Protivnici NATO podsjećaju da je NATO 1999. bombardirao Jugoslaviju i da već zbog toga ne treba pristupati vojnom savezu. Šef vlade Marković je rekao da članstvo u NATO upravo osigurava da se tako nešto nikada više ne dogodi Crnoj Gori', dodaje list iz Basela.
U široj analizi, koju je jučer objavio Neue Zürcher Zeitung, poznavalac Balkana Andreas Ernst piše kako ankete u Crnoj Gori pokazuju da je tek tijesna većina građana za ulazak u NATO, te da vlada nije htjela održati referendum. Dodaje da pristup za alijansu ima politički i strateški značaj: 'Ovim NATO demonstrira da u principu nastavlja svoju politiku otvorenih vrata, usprkos ruskim protestima. Strateški, ulaskom male države zapadni savez preuzima cijelu jadransku obalu. Kotorski zaljev je tradicionalno bio važna vojna luka austrougarske i, kasnije, jugoslavenske flote. Osim Srbije, Bosne i Makedonije, sada su sve države Balkana članice NATO. Na Kosovu NATO predvodi snage sigurnosti'.
...i protesti
Ernst piše da je Moskva pružala podršku opoziciji koja se protivi ulasku u NATO. 'U usporedbi s Ukrajinom ili Bliskim istokom, Balkan je za Rusiju tek sporedna strateška scena. Ali Moskva svakako koristi sve širi prostor na Balkanu koji se otvara zbog paralizirano procesa proširenja EU.'
Rusija je, piše dalje, čak optužena za umješanost u pokušaj puča u Podgorici prošlog listopada, što do sada nije potvrđeno. Opozicijski krugovi, dodaje Ernst, smatraju da je sve inscenirano na izborni dan, te je služilo održavanju moći političke elite koja neprekidno vodi zemlju već četvrt stoljeća.
'Njezina glava je Milo Đukanović, pionir usmjerene demokracije na Balkanu. Sudbinom svoje zemlje kormilari od 1991. u raznim funkcijama: čas kao premijer, čas kao predsjednik, a danas kao šef partije. Politički je odrastao pod Miloševićem iz čije se sjene izdvojio 1996. nakon rata u Bosni i nadalje se zalagao za raskid unije sa Srbijom. To ga je načinilo partnerom Zapada. Njegova šira obitelj je postala iznimno bogata zahvaljujući profitabilnom preplitanju države i biznisa', zaključuje Neue Zürcher Zeitung
