Od 2010. do drugog tromjesečja 2020. godine, stanarine su u Europskoj uniji porasle za 14 posto, a cijene kuća i stanova za 25 posto. Kuće i stanovi su u tom razdoblju poskupjele u 23 države članice Europske unije, a pojeftinile u svega četiri. Estonija je zabilježila 100-postotno povećanje cijena, a među rekorderima su Luksemburg, Letonija i Austrija, s 80 ili više posto povećanja cijena. Stambene nekretnine su pojeftinile za 31 posto u Grčkoj, 13 posto u Italiji, pet posto u Španjolskoj i tri posto na Cipru.
U Hrvatskoj, su pak, u istom razdoblju, kuće i stanovi poskupjele za 20 posto. No, rast cijena u nas je počeo prije pet godina. Analitičar Hrvatske narodne banke, Davor Kunovac ističe da su cijene nekretnina počele ponovno rasti tijekom 2015. te su do drugog kvartala ove godine porasle za otprilike 29 posto. Cijene su najviše skočile u Zagrebu (za 42 posto), zatim na Jadranu (za 26 posto), a u ostatku Hrvatske za svega 13 posto.
Karantena, koronakriza, pa ni potres u metropoli nisu zaustavili rast cijena domaćih nekretnina, pa je Hrvatska u drugom tromjesečju zabilježila rast od osam posto u odnosu na prosjek svih zemalja članica EU. Doduše, u Poljskoj su cijene rasle 11, u Slovačkoj 10 posto, a u Češkoj jednako kao i kod nas. No, s druge strane, u Mađarskoj su nekretnine pojeftinile za šest posto.
Dodatno ubrzanje poskupljenja
Val poskupljenja nekretnina kod nas je započeo 2017. nakon što je Vlada uvela subvencije za stambene kredite, koje je do kraja prošle godine uzelo 9400 obitelji. Ove se godine očekuje dodatnih 5000 kupaca, jer je u ožujku subvencije zatražilo više od 3700 građana, a u rujnu više od 2700.
Kunovac i Ivan Žilić s Ekonomskog instituta ovih bi dana trebali objaviti rad u kojemu su analizirali u kojoj su mjeri državne subvencije utjecale na cijene nekretnina. Smatraju da rast cijena nekretnina u Hrvatskoj ipak nije autohtona domaća specifičnost, već je dio zajedničkog europskog ciklusa rasta cijena nekretnina. "Usklađeno kretanje cijena nekretnina među zemljama može biti posljedica sličnih makroekonomskih kretanja, uvjeta financiranja i slično. Primjerice, recentna statistika Eurostata ilustrira kako su u spomenutom razdoblju cijene nekretnina u Europskoj uniji prosječno rasle po tek nešto nižim stopama u odnosu na Republiku Hrvatsku, u prosjeku otprilike 24 posto", rekao je Kunovac za Večernji.
Ipak, rezultati istraživanja koje je proveo sugeriraju da je u 2017. godini, u trenutku uvođenja prvog APN-ova programa, u Hrvatskoj došlo do dodatnog ubrzavanja rasta cijena nekretnina u odnosu na kretanja u EU. spomenuta zajednička kretanja u Europskoj uniji. "Moja vrlo gruba ocjena, temeljena na izračunima iz naše analize, jest da se otprilike jedna četvrtina rasta cijena nekretnina u razdoblju nakon uvođenja subvencija može pripisati 'domaćoj komponenti' rasta, za koju u radu sugeriramo da se podudara s uvođenjem subvencija", smatra Kunovac.
Poskupljenje nema veze sa subvencijama
Prema toj procjeni, subvencije APN-a digle su cijene nekretnina od 2017. do 2019. godine za četiri posto. Ukupan rast cijena u tom razdoblju iznosio je 16 posto. "Rast koji je prethodio tom razdoblju očito nema veze sa subvencijama. Sveukupno, izgledno je da su subvencije imale učinak na povećanje cijena nekretnina, ali on nije bio dominantan", zaključio je Kunovac.
Državni zavod za statistiku navodi da su u odnosu na prvi kvartal ove godine cijene novih stambenih objekata od početka travnja do kraja lipnja bile više za 3,4 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata zabilježile rast od 1,6 posto. Taj rast je bio blaži nego prije, pa je u metropoli zabilježeno usporavanje na godišnjoj razini s 12,6 na 8,7 posto, dok je na Jadranu zabilježeno ubrzavanje za 0,2 posto. U ostalim dijelovima Hrvatske zabilježen je godišnji rast od 13,4 posto. S druge strane, prosječna mjesečna cijena najma stana od 62 kvadrata u gradu Zagrebu u rujnu je iznosila 568 eura, što je oko 12 posto manje nego u rujnu 2019. godine.
