Građanima Zagreba i susjedne dvije županije čije su kuće i stanovi stradali u snažnom potresu koji je pogodio Zagreb 22. ožujka, a koji su na minimalcu i nemaju značajniju imovinu, država i jedinice lokalne i regionalne samouprave u potpunosti će financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina, doznaje Jutarnji list.
Ovakve izmjene Zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa trebale bi se naći na sjednici Vlade u četvrtak, u drugom čitanju u Saboru bit će 2. ili 3. rujna, izglasavanje se očekuje 4. rujna, a stupanje na snagu 7. rujna.
Ovaj prijedlog, piše list, treba proći još međuresorno usklađivanje u Vladi, pa je moguće da će se do četvrtka u manjoj mjeri modificirati, ali intencija je da se uvede socijalni kriterij kod obnove kako bi se i onima najsiromašnijima obnovile kuće i stanovi.
U prvom čitanju zakon je definirao da se konstrukcijska obnova obavlja po modelu da 60 posto troška snosi država, 20 posto jedinica lokalne ili regionalne samouprave, a 20 posto vlasnici i suvlasnici nekretnina.
Iznosa od 20 posto sufinanciranja obnove sada će biti oslobođeni vlasnici nekretnina čiji mjesečni dohodak po članu obitelji u protekloj godini nije prelazio iznos od 4000 kuna, koliko iznosi osobni odbitak, i oni koji na dan potresa 22. ožujka nisu imali imovinu ukupne vrijednosti veće od 200.000 kuna. Pod pojmom imovina misli se na druge nekretnine te pokretnine poput motornih vozila i plovila, štednje, dionica i sličnog. Dohodak će se gledati samo za vlasnika nekretnine i njegova/njezina bračnog, izvanbračnog, životnog ili neformalnog životnog partnera. To znači da ako, primjerice, muž i žena ili dvoje životnih partnera ili izvanbračna zajednica zajedno zarađuju mjesečno 8000 kuna i nemaju imovinu veću od 200.000 kuna, država i grad će im u potpunosti financirati konstrukcijsku obnovu.
Tim će se osobama stanovi i kuće obnavljati u omjeru da će 80 posto troška snositi država, a 20 posto jedinica lokalne i regionalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija, ovisno o tome gdje se nalazi oštećena nekretnina.
U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje.
Također, oni koji nisu imali policu osiguranja morat će sufinancirati obnovu u iznosu od 20 posto, a oni koji jesu mogu zatražiti isplatu i od tog iznosa uplatiti dio od 20 posto za obnovu. U konačnom prijedlogu zakona, pak, ostaje odredba o stavljanju hipoteke na nekretnine ako vlasnici i suvlasnici ne mogu osigurati 20 posto iznosa za obnovu zgrade.
U zakon je, piše Jutarnji list, uvrštena i mogućnost dobivanja novčane pomoći za popravak stubišta u zgradama.
Dosad je prema Vladinoj odluci bilo definirano da se novčana pomoć može dobiti samo za popravak zabatnih zidova, liftova i dimnjaka te zamjenu plinskih bojlera, a sada će suvlasnici zgrade dobiti sredstva i za obnovu stubišta koja su stradala u potresu.
Šteta od potresa u Zagrebu i okolici, podsjetimo, procijenjena je na 86,4 milijarde kuna, a sam zakon u svojoj prvoj varijanti bio je “težak” 42 milijarde kuna.
Smještaj za one s Cvjetnog
Građani koji su ostali bez stanova i kuća, a trenutačno žive u studentskom domu Cvjetno naselje, morat će se iseliti iz doma do 15. rujna kada se vraćaju studenti.
Za njih su tri mogućnosti. Prva je subvencija troška najma stana. Građani mogu sami pronaći stan za najam, a država će im plaćati najamninu, i to u prosjeku do 3500 kuna mjesečno. Samac može unajmiti do 35 kvadrata, a za svaku iduću osobu računat će se dodatnih deset kvadrata, ali ne više od površine stana ili kuće koja je stradala u potresu, dok se cijena ograničava na 70 kuna po kvadratu. Druga je mogućnost da im se osigura državni ili gradski stan, a treća je da se presele u hostel Arena Zagreb.
