Jozo Marić i njegov sin Karlo iz Bilja još su pod stresom otkada su, prije dva dana, sijajući žito gotovo izgubili glave kada su traktorom prošli pored ratnog projektila, koji na sreću nije eksplodirao. Projektil su obilježili, a pirotehničari uklonili.
"Uklonjen je. Jučer još popodne i danas mi se javio gospodin Mario iz HCR-a i ja sam mu ispričao priču, doveo sam ga na lice mjesta, gore još uz prugu i objašnjavam mu: 'Mario, ja ne krivim ni Marka ni Janka, nešto se dešava", kazao nam je Jozo Marić, koji je zamalo izgubio život zbog mine u polju.
Zemlja koju Jozo obrađuje u koncesiji, vlasništvo je osječke gradske komunalne tvrtke Unikom. No Unikom se ne može smatrati odgovornim za ovaj slučaj jer je ta zemlja uredno uvedena u registar razminiranih područja. Odgovoran bi trebao biti onaj tko je razminiravao tu česticu.
"Nije prvi slučaj da se gospodin tamo našao. Upoznat sam oko toga, ali nije prvi slučaj da mi nalazimo u šumama, poljima, jarcima, pa čak i u okućnicama da su ljudi odbacili svoja minsko-ekspolozivna sredstva", kazali su iz Hrvatskog centra za razminiranje.
A slavonsku je zemlju, odmah nakon mirne reintegracije razminirao Afrički korpus pod ingerencijom Ujedinjenih naroda. A gdje su oni danas, tko zna? No ni njih se ne može smatrati odgovornima, jer, što ako je projektil postavljen godinama poslije?
"Prema mojim informacijama završen je očevidi koji pokazuje da se radi o sredstvu koje je nedavno odbačeno, sredstvo koje nije bilo tretirano kada se vršilo razminiranje tog područja", izjavio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
No, Jozo ni ne traži krivce već se sada boji za svoj posao. Na samo 30 metara od njegove zemlje nalazi se pravo minsko polje, pa su njegove svinje u opasnosti za vrijeme ispaše.
"Imam svinje fajferice i imam dogovorenu proizvodnju s jednom jakom osječkom tvrtkom koja sad ima najmoderniju proizvodnu fajferica i ekološkog mesa. Dogovorio sam 1.000 komada da ću proizvoditi godišnje. Ja ću morati povući ručnu. Svinje odu u šikaru, u grmlje gdje je sumnjivo. Otići će mi dijete, radnik za njima, otići će mi netko u zrak", upozorava JozoMarić.
Od načelnika slavonskih općina doznajemo da Jozin slučaj nije jedini te da se javljaju i drugi poljoprivrednici koji uočavaju mine. Stoga od HCR-a stižu najave da će se krenuti i u razminiravanje okolnih područja, a po potrebi i ponovni pregled već razminiranih. A to je vijest koju, ne samo Jozo, već svi Slavonci i Baranjci žele čuti.
Od mina i eksplozivnih ostataka rata u Hrvatskoj je stradalo 518 osoba, od čega njih 203 - smrtno. Više od četvrtine hrvatskih minskih sumnjivih površina nalazi se na području Like, a Gospić je i dalje minski najzagađeniji grad u Hrvatskoj.
"Oprez, mine!"- opasnost je uz koju mali Gospićani svakodnevno žive jer je Gospić minama najzagađeniji grad u Hrvatskoj.
"Ima jedna livada gdje smo mi igrali nogomet i onda smo nekako uspjeli tamo nabiti loptu i onda smo tražili djeda da nam uzme. Ali mu nije ništa bilo", ispričao nam je Hrvoje Naglić iz Gospića o opasnosti koja vreba tamošnje građane.
Zbog toga je provođenje nacionalne kampanje i podizanja svijesti o opasnosti od oružja i minsko-eksplozivnih sredstava itekako potrebno.
"Moramo podizati svijest prije svega u ovim krajevima, prije svega među djecom, među najmlađima kako bi bili svjesni toga da žive u područjima koja su minski sumnjiva, koja su opasna", izjavio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na konferenciji o pograničnom razminiranju.
U Hrvatskoj je u ovom trenutku oko 418 kilometara četvornih minski sumnjivih površina. Prema procjeni Hrvatskog centra za razminiranje u ukupno 9 županija i 60 gradova i općina još uvijek je "zasijano" gotovo 40 tisuća mina
"Oko 450 milijuna eura treba nam da bi još razminirali Lijepu našu. Dosad je za razminiranje potrošeno oko 5,1 milijardu kuna, većinom iz državnog proračuna, a posljednje tri godine većinom se financiramo iz sredstava Europske unije", izjavio je Zdravko Modrušan, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje.
Ministrica europskih fondova nada se da će se i ostatak potrebnog novca u većem dijelu povući iz europskih fondova i programa
"Kada sve zbrojimo onda dolazimo do podatka od 2006. godine do danas da je preko 90 milijuna eura Europska unija financirala projekata hrvatskog centra za razminiranje", kazala je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU
Rok potpunog razminiranja Hrvatske ranije planiran do 2019., iz HCR-a poručuju - nije moguće postići. Realno, Hrvatskoj će za potpuno oslobađanje od minske opasnosti trebati možda i cijelo desetljeće.
