Arhitekt Otto Barić gostovao je u Novom danu N1 Televizije gdje je komentirao obnovu Zagreba i Banije, u kakvom se stanju nalaze objekti na Donjem gradu te u kojem bi smjeru trebala ići obnova Zagreba.
Danas se pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića održava sastanak Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, namijenjenih za financiranje obnove Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Komentirajući sredstva koja će biti dodijeljena u ovoj tranši, arhitekt Barić rekao je da se radi o pet milijardi kuna, što je tek oko 5, 6 posto od ukupne štete, a sredstva će se, prema Bariću, primarno iskoristiti na zbrinjavanje štete na objektima koji su javni. "Mislim da od prve tranše građani Zagreba neće imati prevelike koristi", dodao je.
'Sve što je trebalo raditi zadnjih 10 mjeseci nije se napravilo'
Barić smatra kako komunikacija Grada i Vlade RH prema građanima nije dobra te da su ljudi u potpunosti zbunjeni s obzirom da nedostaje čitav niz koraka od kojih nijedan nije pokrenut, osim što nam je Europa dala sredstva. "Sve što je trebalo raditi zadnjih 10 mjeseci se nije napravilo, niti se počelo s time nažalost", istaknuo je.
"Nitko nije napisao što će platiti grad Zagreb, a u Zagrebu je uvijek upitno i od kojih sredstava će se platiti. Neki objekti imaju više vlasnika, svi se suvlasnici moraju složiti oko obnove, pa nisu provedena etažiranja…”, istaknuo je Barić brojne probleme te dodao kako se boji da je ono što se dogodio 29.12 u Petrinji ponovno razdrmalo Zagreb: "Te štete koje na prvi pogled nisu evidentne vjerojatno su vrlo ozbiljne". Barić je naglasio kako treba "jasno i glasno reći" kako je oko 90 posto objekata u Donjem gradu na neki način dobilo oštećenja. "To su mikropukotine, a u te mikropukotine potom ulazi kiša, vlaga, mraz kada padnu temperature. Sve to dodatno oslabljuje sve te elemente", istaknuo je.
Rad Fonda za obnovu
Barić je komentirao i rad Fonda za obnovu. “Siguran sam da će Vanđelić to što će raditi raditi dobro. On je vrstan stručnjak. Pitanje je ako je to samo podjela novaca – to je okej. Ali da bismo došli do podjele novaca trebamo znati kome će se i za što dati ti novci i kako će se dokazati da su sredstva koja se daju primjerena onome što treba odraditi”, istaknuo je te dodao da će Fond u Baniji, tj. pri dodjeli sredstava ljudima na tom području funkcionirati lakše jer je, nažalost, više ljudi ostalo bez krova nad glavom. "Puno je problema", ističe Barić.
"U Zagrebu smo čekali 10 mjeseci i još uvijek dan-danas ne znamo je li moguće i koji objekt je moguće zamijeniti zamjenskim objektom, a koje objekte je nemoguće taknuti. A što mi stvarno čuvamo? Ambijent, fasadu, zidane volte koje su građene prije 120 godina, zabate, dimnjake? Ta naša nesretna prebirokatiziranost dovodi nas u situaciju da ćemo sljedeći potres vrlo vjerojatno dočekati s istom situacijom kao sada", smatra. "Treba donijeti odluku – što se čuva? Čuva li se ambijent, fasada… Od nesakralnih objekata ima sigurno 30 posto koji su oštećeni te koje bi bilo puno bolje, jednostavnije i efikasnije srušiti i zamijeniti boljim", dodao je Barić te istaknuo da kad živimo u gradu moramo biti sigurno da je taj grad siguran za nas.
Protupotresna gradnja
Za kraj je pojasnio da su građevine u Zagrebu koje su građene u razdoblju od 1890. do 1930., a koje su uglavnom radili bečki arhitekti rađene bez razmišljanja o horizontalnim silama, a tek se nakon velikog potresa u Skopju pri gradnji počinje uvoditi i protupotresna gradnja.
"Sve što se danas gradi i projektira radi se prema važećem EUROCODE-u i ti objekti su prema seizmološkoj karti projektiraju na potencijalni potresni hazard visokog stupnja, to je do 7 po Richteru. To znači da bi objekti potres do 7 stupnjeva po Richter trebali podnijeti bez većih oštećenja. Tek na nekom katastrofičnom potresu od nekih 8 po Richteru bi se oni bitno oštetili. Ako je građeno po pravilima, neće se ništa desiti s objektima", zaključio je Barić.
