Naime, zamjenik direktora tvrtke Robert Vuk zajedno je sa svojim bratom osnivač i vlasnik, a do ožujka ove godine i direktor tvrtke Element energetika d.o.o. iz Zagreba, koja se bavi ugradnjom razdjelnika topline.
S jedne strane veliki prihodi, s druge gubici
Desetak najzaposlenijih tvrtki za ugradnju razdjelnika, uključujući i Element Energetiku Roberta Vuka, u prošloj je godini ostvarilo ukupan prihod od gotovo 270 milijuna kuna. Prihod njegove privatne tvrtke pritom je, s 513 tisuća kuna 2013. godine lani skočio na nešto više od pet milijuna kuna. Tvrtka ima troje zaposlenih.
HEP-Toplinarstvo dio je HEP grupe, državna tvrtka koja živi od prodaje topline i stvara na tome velike gubitke. Toplinom opskrbljuje više od 115 tisuća kućanstava i oko šest tisuća poslovnih prostora u Zagrebu i Osijeku, Sisku, Zaprešiću, Samoboru i Velikoj Gorici.
Zakonska zabrana natjecanja
Neslužbeno, Vuk je sam, nakon što je pokrenuta istraga o njegovom sukobu interesa, podnio ostavku u ponedjeljak, radi zaštite ugleda HEP-a. Zakon kaže da radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja).
Zakon o tržištu toplinske energije donesen je 2013. godine i njime je svim kupcima toplinske energije iz toplana odnosno kotlovnica nametnuta obaveza ugradnje razdjelnika topline najkasnije do kraja ove godine, pri čemu razdjelnici nisu mjerila/brojila potrošnje.
Danfoss i malverzacije s razdjelnicima
Neposredno prije donošenja zakona u Dansku su, o trošku tamošnje tvrtke Danfoss, koja se bavi prodajom i ugradnjom opreme za razdjelnike, putovali predstavnici Ministarstva gospodarstva, Hrvatske energetske regulatorne agencije i HEP-Toplinarstva, iako nitko od njih – zakonodavac, regulator i opskrbljivač – ne ugrađuje razdjelnike niti ima što raditi u privatnoj tvrtki koja se bavi proizvodnjom opreme.
Slučaj Dalibora Pudića iz HERA-e, koji je putovao u Dansku, ispituje i Povjerenstvo za sukob interesa. I Danfoss je u Hrvatskoj prihod od 41 milijuna kuna u 2013. godini povećao na gotovo 60 milijuna kuna 2015.
Prije uvođenja obaveze ugradnje razdjelnika 2013. godine nikad nije napravljena analiza njihove isplativosti, već je Panenić analizu dao napraviti Energetskom institutu »Hrvoje Požar« prije nekoliko mjeseci. Ona je pokazala da je s razdjelnicima smanjena potrošnja topline za nešto malo manje od 30 posto, no opet nije riječ o analizi isplativosti, nego učinaka ugradnje razdjelnika. Smanjena potrošnja može biti i rezultat zatvaranja radijatora zbog visokih računa pa su građani štedjeli i tako što su se – smrzavali.
