Ako ste primijetili da imate osjećaj kako podrhtava tlo, a nitko nije zabilježio potres, pa čak ni aplikacija EMSC - onda ste se susreli s čestom pojavom pod nazivom "fantomski potres“.
Upravo ona objašnjava i sve češći porast osjećaja vrtoglavica nakon snažnih potresa koji su zatresli Hrvatsku u više navrata. Mnogi ga uspoređuju s fenomenom "ljuljanja" nakon plovidbe brodom jer je riječ o vrlo sličnom mehanizmu.
Što su fantomski potresi?
Odgovore na ovaj popularni fenomen dala je u razgovoru za RTL.hr stručnjakinja, mag. psih. Lana Gjurić, članica Zagrebačkog psihološkog društva: "Fantomski potresi česta su pojava nakon velikih i razornih potresa. S obzirom da potresi spadaju u visoko stresne i traumatske događaje, osjećaj da se tlo trese i mi zajedno s njim (kada zapravo ne trese), psihološka je reakcija organizma na prijetnju poput potresa. Tijelo i organizam žele biti spremno na ponovnu opasnost pa u stanju pripravnosti reagira i na druge podražaje koji podsjećaju na potres."
Psihologinja Gjurić ističe kako se ne trebate brinuti jer se ne događa ništa neobično: "Naš sustav ravnoteže ima za cilj održati nas uspravnima pa će na temelju slušnih, vizualnih i fizičkih informacija iz okoline reagirati i pritom se može javiti vrtoglavica ili osjećaj podrhtavanja, kao da se potres zaista događa. Nakon velikog potresa u Zagrebu, a onda i u Petrinji, često smo se trzali na zvuk motora, kamion ili tramvaj u prolazu, tutnjanje ili glasne udarce izvana... sada oko godišnjice potresa u Zagrebu nije neobično da se prisjećamo događaja i da to prisjećanje bude svojevrsni okidač za reakciju organizma."
Kako se umiriti, kako uvjeriti tijelo da ne osjeti zapravo potrese?
Naravno da se sa svakim novim podrhtavanjem tla, neovisno o njegovoj jačini, javljaju stari iracionalni strahovi i osjećaj bespomoćnosti od prijašnjih potresa, poput onog u Zagrebu i Baniji. Ipak, kada osvijestimo da do potresa uopće nije došlo, jako je teško umiriti svoje misli, ali i tijelo." Srećom, stručnjakinja Gjurić ima provjerene metode umirivanja.
"Često nakon što nam se učini da smo osjetili potres pohrlimo gledati vijesti ili otvoriti aplikaciju EMSC i provjeriti je li bilo potresa, no preporučuje se zapravo odvratiti misli i pažnju od toga i fokusirati se na nešto drugo. Često pomaže boravak na zraku, u prirodi, na otvorenom i bavljenje fizičkim aktivnostima ili aktivnostima u kojima uživamo. Također, pomaže i opuštanje i bavljenje aktivnostima koje nas umiruju i smiruju, poput yoge, meditacije, tople kupke, čitanja knjige, gledanja serija, filmova, slušanja muzike, druženja i razgovora s prijateljima… što god nas opušta", ističe Gjurić.
Koliko god i sama pomisao na potres budi osjećaj anksioznosti, riječ je o dobrim mehanizmima koji povećavaju i pospješuju našu šansu za preživljavanjem u slučaju velike opasnosti, u ovom slučaju potresa.
Mag. psih. Gjurić otkriva kako si pomoći u situacijama
"fantomskog potresa", ako gore navedeni savjeti ne daju
zadovoljavajuće rezultate: "Bitno je podsjetiti se da smo
preživjeli velike potrese koji su nas zadesili i da možemo
napraviti stvari koje će nam olakšati reakciju ako se potres i
dogodi (npr. priprema ruksaka za krizne situacije, odabir
sigurnog mjesta u kući), ali da ostalo ne možemo predvidjeti niti
kontrolirati. U slučaju da se zaista borimo sa strahom koji ne
prolazi i ometa nam svakodnevno funkcioniranje, dobro je
potražiti pomoć stručnjaka. Stručnjake možete potražiti na
platformama: psihelp.hr, psiholoskapomoc.hr i
mentalnozdravlje.hr."
Preostaje nam jedino nadati se kako će sjećanje na te tragične
prirodne katastrofe novije hrvatske povijesti polagano blijediti
zajedno s neugodnom pojavom "fantomskih potresa".
