Desecima pacijenata s malignim bolestima nedostupni su neki od takozvanih "posebno skupih lijekova", nužnih za njihovo liječenje, upozorila je Hrvatska udruga leukemija i limfomi.
Bolnici u Zaboku potpuno je obustavljena isporuka lijekova, zaliha imaju za iduća dva tjedna, dalje je sve nesigurno. Samo ova dva današnja primjera pokazuju da je sustav opskrbe bolnica lijekovima ozbiljno ugrožen.
"Obzirom na to da bolnice imaju određene količine zaliha u svojim bolničkim ljekarnama, te zalihe se polagano tope, a s obzirom da isporuke lijekova nema zapravo je pitanje dana kada će neki od lijekova doći u nestašicu i kada liječnici neće imati s čime tretirati određene pacijente", kazala je predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivana Šmit.
Posljednjih godina situacija se drastično pogoršala
Jučerašnji sastanak predstavnika Vlade i veledrogerija opet nije izrodio rješenje, bio je tek jedan u nizu sličnih susreta koji se ponavljaju, kao i kratkotrajna sanacija dugova kakvih je samo u posljednjih godinu i sitno bilo četiri. Pritom je to, kaže čelnik Udruge poslodavaca u zdravstvu, najlošiji oblik financiranja zdravstvenog sustava.
"Uvijek plaćate najstarije dugove, a kad tako plaćate najviše dobije onaj koji najviše duguje. Prema tome, vi demotivirate onoga tko dobro radi i funkcionira da ostane na toj razini, jer on u tim sanacijama najmanje dobiva, i onda imate situaciju kakvu imate", kazao je predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske Dražen Jurković.
A situacija se posljednjih godina drastično pogoršala. Krajem 2017. dug bolnica prema veledrogerijama iznosio je dvije i četvrt milijarde kuna, 2018. se popeo za još 600 milijuna, onda je 2019. kada se pridodao i dug HZZO-a prema ljekarnama iznos skočio na gotovo četiri milijarde, u 2020. je narastao za još milijardu, a krajem veljače je bio na šest milijardi kuna. Nakon rasta u ožujku i Vladine uplate od 900 milijuna kuna, dug je sada na oko 5 i pol milijardi, što stručnjake koji se godinama bave javnim dugom ne iznenađuje jer HZZO određuje i cijene i limite bolnicama.
"Bolnica, na temelju cijene za svoje zdravstvene usluge koje obavi i cijene koju dobije, ona mora platiti sve troškove, uključujući dobavljače kao što su veledrogerije, pa tako i plaće. Ali posljednjih godina, posebno za vrijeme Covida, plaće su se povećale. Limiti su ostali isti, cijene su ostale iste, i naravno da postoji sve manje i manje prostora za rješavanje dugova, a dugovi od ranije postoje i samo se gomilaju", kazao je Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
"Ne vidim da je itko od njih kruha gladan"
Pritom je zanimljiva i veleprodajna cijena lijekova čiji maksimum određuje država. Tako, recimo, Sumamed, lijek hrvatskog proizvođača, kod nas košta 72 i pol kune, u Sloveniji 57 kuna, a u BiH tek 50.
Posljednji ministar zdravstva koji je odradio puni mandat kaže da je uspio četiri godine održavati sustav pod kontrolom, rokove plaćanja na 60 dana, a k tome i smanjiti cijene lijekova za 50 posto.
"Ministar mora sjesti sa svim upravama bolnica i ponaosob izračunati stvarne troškove bolnica, i za to mora osigurati sredstva. Zauzvrat, ravnatelji moraju potpisati dokument kojim pristaju na smjenu ukoliko nakon toga stvaraju nove dugove", kazao je bivši ministar zdravstva Darko Milinović.
No, dok Vlada dugoročno rješenje još ne nudi, stav prema veledrogerijama nije baš najzdraviji. Kako kažu, oni više ne mogu izdržati.
"Ma, mogu, mogu. Snažni su oni, oni su dobri, imaju velike zarade, nisu lijekovi jeftina roba, ja ne vidim da je itko od njih gladan kruha", kazao je premijer Andrej Plenković krajem ožujka.
Ali su pacijenti, čini se, već sad gladni lijekova.
