ZAGREB - Premijer Tihomir Orešković očekuje da će Srbija poštivati uvjete za nastavak pregovora s EU, uključujući i onaj da ne može progoniti hrvatske državljane za ratne zločine, priopćila je u ponedjeljak vlada.
Srbija je u ponedjeljak u Bruxellesu otvorila pregovore u dva ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, 23 Pravosuđe i temeljna prava i 24 Sloboda, pravda i sigurnost.
Za otvaranje poglavlje 23 Hrvatska neko vrijeme nije davala suglasnost tražeći jamstva da Srbija neće zloupotrebljavati svoj zakon o univerzalnoj jurisdikciji za suđenja za ratne zločine, osiguranje prava hrvatske manjine u Srbiji i punu suradnju s Haškim sudom.
U zajednička pregovoračka stajališta EU-a ušla je na hrvatski zahtjev formulacija kojom se ističe "potreba za regionalnom suradnjom i dobrosusjedskim odnosima u procesiranju ratnih zločina, uključujući i cilj da se izbjegne sukob nadležnosti".
Uoči otvaranja pregovora u Bruxellesu, Orešković se zajedno s ministrima vanjskih poslova Mirom Kovačem i ministrom branitelja Tomom Medvedom sastao u Banskim dvorima s predstavnicima braniteljskih udruga, priopćila je vlada.
Premijer je rekao da će "vlada učiniti sve u zaštiti nacionalnih interesa i interesa hrvatskih branitelja te kako se današnjim prihvaćanjem Srbija obvezuje na poštivanje zajedničkih dogovorenih stajališta".
Nada se da neće doći do odstupanja Srbije od utvrđenih uvjeta i zajedničkih pozicija te kako EU i Hrvatska dijele zajedničko stajalište da će Srbija pokazati odgovornost i dosljednost u postignutim dogovorima.
"Izjave dnevno političke naravi iz Srbije koje su suprotne dogovorenim stajalištima ne pridonose napretku i jačanju EU-a te činjenici da se Hrvatska aktivno zalaže za ulazak zemalja jugoistočne Europe u EU“, istaknuo je Orešković.
Ministar Medved važnim drži ukidanje univerzalne jurisdikcije koja proizlazi iz srbijanskog Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije.
Naglasio je da su hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata posebno zainteresirani i za rješavanje pitanja pronalaska nestalih osoba u Domovinskom ratu.
"Budući da je Hrvatska morala pri ulasku u EU ispunjavati sve postavljene uvjete, tražimo da se na isti način postupa i prema Srbiji“, istaknuo je Medved.
Visoki vladini dužnosnici upoznali su branitelje s hrvatskom izjavom koja je danas pročitana u Bruxellesu na trećem sastanku Međuvladine konferencije EU i Srbije.
Ministar Kovač posebno se osvrnuo na pet ključnih obaveza koje Srbija mora ispuniti unutar poglavlja 23: osigurati prava žrtvama rata i njihov pristup pravdi bez diskriminacije, da neće moći samovoljno i protupravno primjenjivati svoje kazneno zakonodavstvo na području Hrvatske i progoniti hrvatske državljane, da mora surađivati u utvrđivanju sudbine nestalih osoba, potpuno surađivati s Haškim sudom te rediti svoj izborni zakon tako da hrvatska manjina dobije zajamčen(e) mandat(e) u Narodnoj skupštini, navodi se u vladinu priopćenju.
Srbija za odvajanje bilateralnih pitanja s Hrvatskom od EU
Srbijanska ministrica za eurointegracije izjavila je da će bilateralna pitanja sa Hrvatskom Srbija rješavati odvojeno od Europske unije, jer su to dva posebna pravna institucionalna okvira, prenose u ponedjeljak beogradski mediji.
Ministrica Jadranka Joksimović je rekla da je srpska strana "uvijek spremna za razgovor i za analizu prilika", ali da bilateralnim stvarima nije mjesto u pregovaračkom procesu sa EU "koji poznaje jasne postupke i mjerila".
Bilateralni su dogovori odvojena stvar, o čemu svjedoči i deklaracija o rješavanju otvorenih pitanja koju su nedavno potpsiali srbijanski premijer Aleksandar Vučić i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, rekla je Joksimović.
"Ta izjava potvrđuje da se bilateralna pitanja moraju rješavati i da će se sigurno biti rješavana u obostranom kontaktu, a europske procedure i pravila su zasebna", istaknula je.
