Jedna od poruka koje je predsjednik države Zoran Milanović uputio na obljetnici Oluje u Kninu te za nju dobio pljesak okupljenih, odnosila se na optužnice iz Bosne i Hercegovine koje terete hrvatske ratne zapovjednike. Milanović je ustvrdio da Hrvatsku susjedna zemlja zasipa optužnicama za "neka izmišljena djela kolektivne ili zapovjedne odgovornosti" te da bi ih sve zapravo trebalo odbaciti.
"Hrvatska država, u ovom slučaju to je totalitet hrvatske države, ne samo Vlada, to su i drugi organi, tome jednostavno treba reći: 'Gospodo, taj film ne bute gledali.' Tim ljudima se neće suditi u hrvatskoj državi, mi ćemo ih zaštititi po svaku cijenu, to su naši ratni zapovjednici", istaknuo je predsjednik Republike.
Slučaj Obradović
Dakle, Milanović smatra da domaća pravosudna tijela ne bi trebala postupati po optužnicama koje smatra neutemeljenima. No, tome zasad nije tako.
U ožujku je splitsko Županijsko državno odvjetništvo pokrenulo istragu protiv zapovjednika Prve brigade HVO-a Nedjeljka Obradovića, kojeg je Tužiteljstvo BiH optužilo za ratne zločine protiv civila na području općina Stolac i Čapljina 1993. i 1994. godine. Obradović ima dvojno državljanstvo, a u ratu je zapovijeda o 116. brigadom HV-a te je od bivšeg predsjednika Ive Josipovića dobio odlikovanje za obranu Metkovića, piše Novi list.
U BiH ga se sumnjiči da je "zapovjedio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove Bosne i Hercegovine pod kontrolom Armije BiH i druge zemlje te odvođenje zarobljenih civila i ratnih zarobljenika u logore Dretelj i Gabela".
"Okrivljenik je, osnovano se sumnja, imajući zapovjedne ovlasti te znajući da civili i ratni zarobljenici koji su tamo neosnovano zatočeni borave u teškim uvjetima, da ih njemu podređeni čuvari i pripadnici brigade kojom je zapovijedao svakodnevno fizički i psihički zlostavljaju te koriste za prisilni rad, nije poduzeo ništa da se takva protuzakonita postupanja spriječe i kazne", opis je kaznenog djela za koje je Obradović optužen.
Praksa nacionalnog prebrojavanja
Dakle, riječ je o zapovjednoj odgovornosti o kojoj je Milanović govorio u Kninu. Naravno, istraga može dovesti i do odbacivanja optužnice, što svojim govorom u Kninu Milanović jasno priželjkuje. Predsjednik Sabora, Gordan Jandroković je, pak, na ovu temu eskivirao izravan odgovor.
"U BiH postoje pokušaji da se Hrvate izgura iz pozicije konstitutivnog i jednakopravnog naroda. Različiti su načini na koje se to pokušava učiniti, a ustavna i moralna obaveza Hrvatske je da pomognemo Hrvatima u BiH. Ne tražimo ništa više od onog što im pripada, a to je da imaju ista prava kao Srbi i Bošnjaci, ne samo na papiru nego i u stvarnosti", poručio je Jandroković.
Tužiteljstvo BiH je odmah odgovorilo na Milanovićeve riječi. Priopćili su da nemaju praksu nacionalnog prebrojavanja predmeta i optuženih, ali da mogu potvrditi da su se njihove optužnice "odnosile na počinitelje ratnih zločina iz svih naroda i svih krajeva Bosne i Hercegovine, a veći dio odnosio se na dužnosnika vojske, policijskih struktura ili političke dužnosnike iz Republike Srpske". Dodali su da su razdoblju od 2014. do 2020. podigli optužnice protiv 612 osoba za kaznena djela ratnih zločina i teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
