Od početka rujna pored pročistača otpadnih voda na rubu Zagreba ponovno se gomila opasni otpadni mulj. Naša metropola dnevno proizvodi 100 tona mulja kojega nema kamo odvesti.
Naime, ovog je ljeta u Mađarskoj izbila afera oko uvoza mulja. Naime, otkriveno je kako je vlada Viktora Orbana podijelila dozvole za uvoz stotina tisuća tona mulja od pročišćavanja vode, koji može sadržavati i opasne elemente, poput teških metala, žive, ali i radioaktivnog joda. Njihovi oporbeni političari snimili su kamione iz Slovenije kako muljem pune stare rudnike. zbog toga su sve tvrtke iz Slovenije ostale bez dozvola, a to će čekati i partnere Grada Zagreba.
"Vladine agencije više ne izdaju dozvole za uvoz otpadnog mulja. Gotovo sve postojeće dozvole će isteći najdalje u za šest mjeseci", odgovorili su iz mađarske vlade zaključujući da se u njihovu zemlju više neće moći izvoziti mulj.
Prekršili sve propise
To predstavlja novi problem za Grad Zagreb. Naime, nakon afere koju su novinari 24sata otkrili 2017., potpisan je ugovor o izvozu mulja s mađarskom tvrtkom Fehervari. Tada su tvrtke Girk Kalun i Carbo, umjesto u postrojenje za obradu i spaljivanje u Drnišu, otpadni mulj iz pročistača bacali i na polja u Međimurju. Za taj posao im je Grad plaćao 50 milijuna kuna.
No, Grad Zagreb je, pravdajući se vlastitim interesom, odnosno rokovima i cijenom, nastavio posao s dvjema tvrtkama te im pridodao mađarski Fehervari, koji je od ožujka 2018., pa do kolovoza ove godine izvezeno više od 73.000 tona otpadnog mulja.
Nitko ne zna za mađarsku zabranu
Zanimljivo je kako je cijelu zavrzlamu oko mulja Mirka Jozić, pročelnica zagrebačkog Ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, zastoj u odvozu mulja opravdala je “tehničkim problemom”, dodavši kako nema nikakvih saznanja o mađarskoj zabrani uvoza mulja.
"Izvršitelji su najavili privremenu stanku u otpremi mulja zbog tehničkih razloga, nakon čega se nastavlja s izvršenjem ugovora prema ugovornim količinama i rokovima. Zbog najavljene obustave otpreme mulja izvršitelj je pojačanim odvozom u prethodnom razdoblju oslobodio dio deponije na lokaciji pročistača, na koji će se privremeno skladištiti novonastali mulj do nastavka izvršenja ugovora", rekla je Jozić.
Ni u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike također ne znaju za mađarsku zabranu te ističu da dvije tvrtke iz Hrvatske imaju dozvole za izvoz mulja u Mađarsku koje vrijede do lipnja 2020. te da je 2017. u Mađarskoj završilo 39.210 tona domaćeg mulja, a lani 52.110 tona. No, navode i jedan zanimljivi detalj.
Mogli se riješiti mulja i u Hrvatskoj
"U Hrvatskoj postoje tvrtke koje posjeduju dozvolu za obradu mulja od komunalnih voda postupkom korištenja kao goriva (ne izravno spaljivanje) ili drugi način proizvodnje energije", potvrđuju iz Ministarstva.
No, unatoč tome Grad je u poslu ostavio tvrtke koje su prekršile sve propise o zbrinjavanju otpadnog mulja, a i koje su svoj posao skupo naplatile. Naime, prije dvije godine, u vrijeme kad je u posao uveden Fehervari, tvrtke Kemokop i Našicecement su Gradu ponudile spaljivanje mulja u cementara koje bi bilo tri milijuna kuna jeftinije od iznosa postojećeg ugovora. No, odbijeni su, jer je njihovo jamstvo ponude bilo prekratko, a kad su ga produljili, opet su dobili odbijenicu.
"U Gradu Zagrebu pogodovali su Girk Kalunu i Carbou na tom natječaju", rekao je prije dvije godine Hrvoje Čipčić Bragadin, odvjetnik koji zastupa Kemokop i Našicecement.
