Čak 59 učenika iz tri razreda osnovne škole Antuna Mihanovića u Dubravi dobilo je snažnu alergijsku reakciju. To se dogodilo nakon povratka s jednodnevnog izleta iz Donje Zdenčine, gdje su obišli Seljački turizam Šimanović, a uzrok je jedna posebna vrsta gusjenice čije dlačice ispuštaju otrov, piše Jutarnji list.
Riječ je o gusjenici hrastov četnjak, koja obitava isključivo u hrastovim šumama, a ove godine su se iz nepoznatog razloga namnožile u velikom broju.
"Radi se o učenicima drugih razreda koji su idući dan u školi dobili snažan osip uz svrbež, a iste simptome imala je i jedna od učiteljica. Odmah smo reagirali i nazvali školsku liječnicu tu iz Grižanske ulice i epidemiološku službu koja je došla u školu kako bi vidjeli o čemu se radi. Desetero djece je imalo najburniju alergijsku reakciju i njihove roditelje smo odmah pozvali da dođu u školu i odvedu djecu na Hitnu, gdje su im dali antihistaminike, odnosno lijekove za suzbijanje alergije", otkriva avnateljica škole Beatrice Šurbek, dodajući da su djeca sada dobro.
Školska socijalna pedagoginja nakon toga je kontaktirala seosko gospodarstvo i upozorila ih na invaziju opasnih gusjenica. No, nisu samo učenici ti koji su se suočili s ovakvom alergijskom reakcijom. Slično se dogodilo priej dva tjedna kada je 200 zaposlenika jedne banke te još nekoliko tvrtki bilo na tom seoskom gospodarstvu na team buildingu.
"Upoznati smo s pojavom tih gusjenica jer nam je stiglo priopćenje iz Instituta za šumarstvo, ali ne vidim razlog da otkažemo već dogovorene posjete učenika jer gusjenice nisu naš problem nego problem šumara koji to nisu na neki način spriječili. To se nije dogodilo na području našeg seoskog turizma, nego u šumi", tvrdi supruga vlasnika Seljačkog turizma Šimanović.
Stručnjaci iz udruge za zaštitu divljih životinja AWAP kažu kako reakcija traje prilično dugo, a mogu oboljeti i članovi obitelji koji nisu bili na kontaminiranom području, ali su došli u kontakt s robom punom dlačica gusjenica.
"Hrvatski šumarski institut i Hrvatske šume poduzet će sve potrebne mjere da bi se taj štetnik tretirao insekticidom i da bi se njegova brojnost smanjila na najmanju moguću mjeru", kazala je za Jutarnji list dr. sc. Dinka Matošević iz Hrvatskog šumarskog instituta.
