Više od šest kilograma papira, 10.000 poruka, 1500 e-mailova prema Ministarstvima i gradskim vijećima, 15 milijuna kuna troškova, dva ili tri puta veće pričuve i 15 godina otplaćivanja kredita, bilanca je stanara iz centra Zagreba koji su, ne pouzdajući se u državnu pomoć i njenu sporu birokraciju, odlučili sami obnoviti svoje stanove i zgrade oštećene u potresu. Trenutno se u metropoli obnavlja desetak zgrada, a novinari Jutarnjeg su obišli tri lokacije kako bi vidjeli kako radovi teku.
"Ne možemo više čekati! Nije normalno da mi ne možemo biti u svojim stanovima jer se političari ni oko čega ne mogu dogovoriti. Predali smo sve jučer Ministarstvu graditeljstva, a sigurni smo da će nam reći da nam nedostaje barem još jedan papir", ogorčeni su supružnici Čaplar, predstavnici stanara Palmotićeve 27. Njihova je zgrada dobila crvenu naljepnicu, nakon potresa se iselilo gotovo 30 stanara, a da bi krenuli u obnovu, morali su skupiti čak 6,3 kilograma papira.
Morala dokazati da zgrada postoji
Osim dokaza o oštećenjima; u njihovu se slučaju dimnjak pomakao 15 centimetara, a na nosivom zidu kroz četiri etaže zjapi rupa širine dlana; Čaplarovi su morali priložiti i međuvlasničke ugovore, izvatke iz zemljišne knjige, pisanu potvrdu polovice stanara da su sukladni s obnovom, elaborat, glavni projekt konstrukcijske obnove (oko 200 stranica), projekt obnove pročelja i krovišta, projekt sanacije dimnjaka, troškovnike, povijesne i aktualne nacrte zgrade, odobrenje konzervatora te "dokaz da je zgrada postojeća zgrada".
To ih je koštalo više od 100.000 kuna, no ukupni trošak obnove je osam milijuna kuna. U konstrukcijsku obnovu će biti uloženo 2,6 milijuna te za obnovu pročelja još 5,2 milijuna. Uz to, svaki stanar ima još nekoliko desetaka tisuća eura dodatnih troškova. Čaplari tvrde kako je sve spremno, ali radovi ne počinju, jer je još puno nepoznanica. Dosad su, što međusobno, što s institucijama, stanari Palmotićeve 27 razmijenili oko 1500 mailova, ali nigdje nisu dobili odgovore.
"Kako da krenemo i dignemo kredit kad ne znamo treba li nam dva ili pet milijuna kuna? To jest, ne znamo koliko će od svega toga biti priznato i ići preko države, a koliko trebaju osigurati suvlasnici i prema kojem se modelu točno misli obračunava potpora države", govori Alan Čaplar.
Dugogodišnji krediti i povećana pričuva
Stanari Vinkovićeve 27 dobili su žutu naljepnicu. U toj su zgradi radovi na konstrukcijskom ojačavanju već započeli. No, da bi ih mogli platiti, morat će podići kredit od 600.000 kuna preko Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva, koje upravlja njihovom zgradom. Tako će 10 godina plaćati dvostruko veću pričuvu. Dodatne troškove im stvaraju zamjena električnih instalacija i obnova pročelja, što će ići iz džepova stanara.
"Cijena nam je bila iznimno važna, ali i kvalitetna izvedba. Prikupili smo pet ponuda izvođača i vagali", rekla je stanarka Edita Pijaca, a predstavnica stanara Srećka Vražić je dodala: "Tek kad završimo sve radove, onda ćemo moći tražiti novac od države. Imamo velika očekivanja i čekamo odobrenje sufinanciranja prema modelu 60 posto država, 20 posto Grad do kraja lipnja."
Prva zgrada obnovljena od potresa
Radovi na zgradi u Jurišićevoj 8, polako se bliže kraju. Ova je zgrada već nazvana "prvom zagrebačkom zgradom obnovljenom od potresa". Sretna je okolnost i to što je jedna od njenih stanarki vlasnica građevinske tvrtke Viktorija Ćurić. Ona se sama angažirala na većini radova, svakodnevno vodila više od 50 razgovora, razmijenila više od 10.000 poruka, a na gradilištu je bila i po 16 sati dnevno.
"Ne bojte se! Krenite, grizite i borite se! Sve se to može iako posao izgleda iznimno kompleksan", govori Ćurić te pojašnjava kako su radovi na ojačanju konstrukcije stajali 1,14 milijuna kuna, za što su na 15 godina digli kredit preko GSKG-a. Zbog toga im je pričuva s tri i pol kune po kvadratu narasla na devet kuna, a svaki će stanar morati uložiti još barem 15.000 eura za obnovu stanova. Nadaju se kako će sve biti gotovo do lipnja, jer su im preostali jedino radovi na uličnom pročelju.
