Široka radna skupina pri Ministarstvu socijalne skrbi radi na novom prijedlogu Zakona o socijalnoj skrbi.
Predlaže se da se u potpunosti ukine dosadašnji način određivanja invaliditeta, koji se sada izražava u postocima.
Termini poput '80-postotni' ili '100-postotni' invalid u potpunosti će nestati, a sve osobe s invaliditetom bit će raspoređene u sedam osnovnih kategorija, o kojima će ovisiti i materijalna prava, piše Jutarnji list.
Težina invaliditeta bit će izražena u satima tuđe pomoći koju konkretna osoba dnevno treba.
Najniža kategorija obuhvatit će osobe kojima treba 50 ili manje sati tuđe pomoći mjesečno, a najviša osobe kojima je potrebno 180 ili više sati mjesečno.
Osobe koje ne trebaju tuđu pomoć više neće moći imati status osobe s invaliditetom, nego osobe s kroničnim bolestima ili tjelesnim oštećenjima.
Hrvatska se obvezala donijeti novi zakon, usklađen s međunarodnim konvencijama i europskom praksom, do 1. lipnja sljedeće godine.
Od 2007. broj osoba s invaliditetom porastao je za 90 tisuća
"Od 2007. godine, kad smo u sklopu pretpristupnih aktivnosti s EU-om pripremali Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju, broj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj je porastao za gotovo 90.000, i sada ih u registru imamo oko 513.000. Takav porast od dva posto ukupnog stanovništva je neobjašnjiv, jer je on moguć samo u slučaju rata ili teške elementarne nepogode, što Hrvatska, srećom, nije imala", kazala je Dorica Nikolić, državna tajnica za socijalu.
Nikolić ne želi spekulirati o tome da je riječ o nekakvim lažnim invalidima ili prevari, nego upozorava kako sama ta činjenica ukazuje da u sustavu određivanja invaliditeta nešto nije u redu.
Novim zakonom, kazala je Nikolić, želi se uvesti red u sustav, posebno u proces vještačenja, koji očito nije ni ujednačen ni realan.
Trenutno u Hrvatskoj ima šest mjesta na kojima se obavlja vještačenje jer svatko vještači "svoje", a prema standardima EU-a mora postojati jedno jedinstveno tijelo i jedinstveni kriteriji.
To tijelo ne bi se, kao do sada, bavilo postotkom nesposobnosti pojedine osobe, nego određivanjem preostale sposobnosti.
Nikolić je dodala da dijagnoza ne može biti jedini kriterij, jer se dvije osobe s istom dijagnozom mogu značajno razlikovati po stupnju sposobnosti.
"Kad je riječ o materijalnim naknadama, o tome se još vode pregovori. Ističem da bi po europskim preporukama sve naknade koje dolaze iz proračuna – bez obzira na to tko ih prima, invalidi, branitelji ili socijalni slučajevi – morale biti vezane uz imovinski cenzus", dodaje državna tajnica za socijalu piše Jutarnji list.
Prethodni članci:
arti-200912030076006
