Ako se obistine najave Jeana-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije, iz ovaj tjedan objavljenog izvješća o stanju u EU-u svi radnici koji rade isti posao u istom mjestu trebali bi imati istu plaću. Time se želi doskočiti svojevrsnom izrabljivanju stranih radnika koje tvrtke u pojedinim zemljama plaćaju manje, svjesne da je za standard u njihovoj domovini to solidna plaća.
Radnike iz istočne Europe ne smije se eksploatirati
"Radnici bi morali imati iste plaće za isti posao u istom mjestu. To je pitanje socijalne pravde. Zato Komisija čvrsto stoji iza našeg prijedloga direktive o stranim radnicima. Jedinstveno tržište rada nije mjesto gdje bi radnici iz istočne Europe trebali biti eksploatirani ili izloženi nižim socijalnim standardima. Europa nije Divlji zapad, nego socijalna tržišna ekonomija", izjavio je Juncker govoreći o stanju u Europskoj uniji.
"Mi Europljani ne možemo prihvatiti izrabljivanje radnika iz Poljske, njihovo fizičko zlostavljaje i čak ubojstva na ulicama Harlowa (grad u Velikoj Britaniji op.a.). Slobodno kretanje radnika vrijednost je koju njegujemo u Europi jednako kao i borbu protiv diskriminacije i rasizma", naglasio je Juncker.
Napadi na Poljake
U Harlowu je nekoliko Poljaka u posljednjih nekoliko tjedana napadnuto, a jedan je čak i ubijen. Netrpeljivost prema značajnoj poljskoj zajednici u Harlowu posebno je kulminirala nakon izglasavanja Brexita, odluke Velike Britanije da napusti Uniju. U takvoj situaciji ne bi se smjeli naći ni Hrvati koji dobivaju posao u inozemstvu.
U kontekstu izjednačavanja plaća radnika u istoj branši u pojedinoj zemlji, Juncker je istaknuo i napore EU-a na zapošljavanju mladih i značajna izdvajanja iz europskih fondova za smanjivanje njihove nezaposlenosti.
Isti radni uvjeti
Unatoč značajnim ulaganjima koja su rezultirala zapošljavanjem devet milijuna mladih, prema riječima predsjednika Europske komisije Europa još uvijek nije dovoljno socijalna.
Prema pravilima za radnike, koje njihove matične kompanije šalju na rad u inozemstvo, njihova primanja i ostala radnička prava proizlaze iz zakonodavstva zemlje u kojoj su na privremenom radu. To se odnosi na minimalnu plaću, maksimalno i minimalno vrijeme trajanja godišnjeg i dnevnog odmora, privremeno zapošljavanje preko agencija, zdravstveno osiguranje, sigurnost i higijenske uvjete na radnom mjestu, te jednaki odnos prema ženama i muškarcima.
Na problem nejednakih primanja upozorili su i sindikati nakon izglasavanja izlaska Velike Britanije iz EU-a.