Američki odvjetnik hrvatskog porijekla Luka Mišetić, koji ima veliko iskustvo sa suđenja u Hagu gdje je branio Antu Gotovinu, nakon što je proučio dijelove presude ustvrdio je da ima dosta nejasnoća u obrazloženju Žalbenog vijeća.
Žalbeno vijeće uopće nije preispitivalo UZP
"Jasno je da žalbeno vijeće potvrđuje da je predsjednik Tuđman imao, da tako kažemo, dvostruku igru prema BiH, jer je s jedne strane zagovarao teritorijalni integritet BiH, a s druge je strane planirao podijeliti i uzeti dio teritorija BiH. Zanimljivo je da se Žalbeno vijeće pritom puno oslanja na svjedočenje Josipa Manolića, koje citiraju više od 50 puta. Međutim, ako pročitate paragrafe 1908 do 1911, a onda i dijelove koje se odnose na Bruna Stojića, vidjet ćete da na konkretne žalbene osnove obrane da je prvostupanjsko vijeće pogrešno zaključilo da su Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko bili uključeni u UZP, Žalbeno vijeće odgovara da uopće ne želi preispitati tu odluku prvostupanjskog vijeća, jer sve da je i pogriješilo po toj točki, to ništa ne mijenja za optuženike i to im ne bi moglo pomoći", kazao je Mišetić za Novi list.
Po njegovim riječima, Žalbeno vijeće je smatralo da su Prlić i ostali osuđeni i bez Tuđmana, Šuška i Bobetka međusobno bili udruženi u zločinački pothvat. Drugim riječima, Žalbeno vijeće nije poništilo zaključak prvostupanjskog vijeća o udruženom zločinačkom pothvatu Tuđmana i ostalih jer ga je smatralo nebitnim za postupak.
"Taj je zaključak stoga, po mom mišljenju, ostao bez žalbene kontrole, što je sporno", smatra odvjetnik Mišetić.
Sud nije zanimalo dijeljenje BiH nego etničko čišćenje
"(...) Ako pažljivo pročitate taj dio presude vidjet ćete da Žalbeno vijeće taj zaključak nije poništilo ne zato što je on bio utemeljen u dokazima pred prvostupanjskim vijećem, nego zato što je zaključilo da to pitanje nije relevantno za žalbe optuženika, jer im ni isključenje Tuđmana, Šuška i Bobetka iz udruženog zločinačkog pothvata ne bi pomoglo", dodao je.
Prema Statutu Haškoga suda, pojasnio je Mišetić za Novi list, dopušteno je uložiti žalbu samo za ona pitanja koja mogu promijeniti presudu, a pitanje Tuđmana, Šuška i Bobetka nije takvo.
"Cijepanje BiH nije predmet pred Haškim sudom i samo po sebi nije zločin po Statutu Haškoga suda. Radi se o zločinu agresije, za koji Haški sud nije nadležan. Zločinački pothvat to postaje samo ako se taj cilj želi postići počinjenjem kaznenih djela i etničkim čišćenjem. Dakle, ovdje nije glavno pitanje je li Tuđman želio dijeliti BiH, nego to je li želio dijeliti BiH i etnički očistiti muslimane", kazao je Mišetić.
"Tuđman je bio prikriveni cilj Haškog suda"
U Žalbenom vijeću koje je izreklo konačnu presudu 'šestorki' bila su i dvojica sudaca, Carmelo Agius i Fausto Pocar, koji su bili i u Žalbenom vijeću u predmetu Gotovina i tada dali svoja izdvojena mišljenja. Mišetić stoga zaključuje kako su oni silno željeli osudu Tuđmana zbog Oluje.
"Ova presuda sasvim sigurno ima i političku dimenziju, a bio sam iznenađen kada sam vidio koliko opširno u presudi raspravljaju o Tuđmanu, Banovini i Karađorđevu. Tuđman je svakako prikriveni cilj haškog Tužiteljstva, a oko toga što je utvrdilo o Tuđmanu, po mom mišljenju, Žalbeno vijeće ostavilo je mutnu vodu. Žalbeno je vijeće jasno u stavu da je Tuđman imao plan podjele Bosne, ali nisam siguran da je jasno u tome da je Tuđman to želio postići etničkim čišćenjem. U tom je pogledu ostala mutna voda i zato ovu presudu svi mogu interpretirati kako žele", istaknuo je Mišetić.
Još je dodao kako je farsa što nitko iz Srbije nije član udruženog zločinačkog pothvata protiv BiH, a iz Hrvatske jest. To je objasnio selektivnim pristupom Tužiteljstva.
