Promjena plana generala Ante Gotovine dan uoči vojno-redarstvene operacije Oluja, da se preko Dinare izravno napadne Knin, bila je ključna za probijanje srpskih obrambenih linija, ali je utjecala i na odluku o masovnoj evakuaciji srpskog stanovništva s juga Krajine.
Na te događaje podsjetio je u prezentaciji objavljenoj povodom 25. obljetnice Oluje, ali i u razgovoru za RTL DanasLuka Mišetić, odvjetnik generala Ante Gotovine pred Haškim sudom. Gotovinin haški branitelj.
Odluka generala Gotovine dan uoči Oluje bila je presudna
Odluka generala Gotovine da dan uoči Oluje promijeni plan napada i s dvije gardijske brigade krene u izravni napad na Knin preko Dinare bila je neočekivana za srpsku vojsku. Kako u spomenutoj prezentaciji tvrdi Mišetić, upravo zbog tog poteza kod srpske vojske pojavio se strah da će pasti u okruženje.
"I to se dogodilo kada su snage generala Markača s Velebita i snage generala Gotovine s Dinare probile crtu i imale mogućnost okružiti južni dio tzv. Krajine u mjestu koje se zove Otrić, sjeverno od Knina. Da bi izbjegli okruženje, oni su naredili evakuaciju stanovništva", kazao je Mišetić.
Bilo je to već prvog dana Oluje, a nastala je panika koja je, prema Mišetićevim riječima, kumovala masovnom egzodusu, već mjesecima ranije planiranom na srpskoj strani.
"Kada su vidjeli da neće moći obraniti glavni grad (...) onda su aktivirali te planove i evakuirali civilno stanovništvo, misleći da će stanovništvo otići, a da će vojska uspjeti uspostaviti novu prvu crtu iznad Otrića. Međutim, kada su krenuli s civilima, onda su i vojnici išli sa svojim obiteljima i došlo je do raspada sustava", kazao je Mišetić.
Evakuacija Srba iz Krajine bila je planirana
Za povjesničare je u utvrđivanju uzroka masovnog odlaska Srba u Oluji presudan širi kontekst, naglašava Tvrtko Jakovina, također ističući kako su postojali planovi evakuacije Srba iz Krajine.
"Evakuacija gotovo čitavog stanovništva nije se mogla dogoditi niti samo spontano, niti bez jasnih putova kojima se ide, a morala je imati i ideju nekakve privremenosti jer je teško zamisliti da je svo to stanovništvo otišlo svjesno da se neće nikada vratiti. Teško mi je zamisliti da su to planirale isključivo krajinske vlasti, to je moralo biti koordinirano s onim što se događalo u Beogradu", smatra Jakovina.
Danas Mišetić pozdravlja dolazak predstavnika srpske manjine na obljetnicu Oluje u Knin, kao i komemoriranje srpskih žrtava nakon Oluje u Gruborima krajem mjeseca.
"Smatram da je s jedne strane nužno da se priznaje da je tzv. Republika Srpska Krajina i njezino vodstvo bila zločinački projekt, kako je utvrđeno na Haškom sudu u predmetu Milana Martića, što bi bio dobar temelj za izgradnju boljih odnosa. S druge strane, smatram da hrvatsko vodstvo isto tako mora odati počast žrtvama tih incidenata koji su se dogodili poslije Oluje i izraziti suosjećanje sa žrtvama sa srpske strane. To je civilizacijski čin", rekao je Mišetić.
