Nakon neodržavanja sastanka i početka pregovora između predstavnika Vlade, Uprave Uljanika i strateških partnera Brodosplita i Fincantierija vezano za rješavanje krize pulskog i riječkog brodogradilišta, odgođanja odluke o isplati naručitelja jaružala Jan de Nula, čime bi se smanjilo opterećenje za državni proračun po izdanim jamstvima za oko 100 milijuna eura, te zabrinutosti svih u Puli oko toga da brod koji su gradili neće biti dovršen u Uljaniku već u Trstu prema volji kupca, postavlja se pitanje nije li to zapravo odustajanje od opstanka dva brodogradilišta, piše Poslovni dnevnik.
Naime, svi u postupku pitaju se zašto se vladajuća politika ne izjašnjava hoće li Uljanik i 3. maj zadržati na životu, kao i zašto se otvoreno još uvijek ne razgovara o brojkama i onome što je ponuđeno na stolu. Oporbene stranke poput IDS-a i SDP-a također šute o tome treba li država preuzeti financijske obveze, a odugovlačenje u ovom slučaju nije saveznik niti škverovima i njihovim poslovnim partnerima, a niti državnom proračunu.
Preko milijun kuna troška samo za plaće
Samo za plaće svaki dan se stvara novi trošak od preko milijun kuna, pa je jasno da odugovlačenje ne koristi nikome. Postoje procjene da je od jeseni prošle godine stvoreno gotovo 80 milijuna eura novih gubitaka. Odabrani strateški partner Tomislav Debeljak procijenio je da bi oko 1,4 milijarde eura tereta prije preuzimanja trebala preuzeti država kao najveći vjerovnik, što je dočekano s nevjericom.
Zbog odugovlačenja i otkazivanja brodova država je i sama pridonijela većim troškovima, prvenstveno za sebe, pa će i u slučaju stečaja najveći teret pasti upravo na proračun. Najveći dio odnosi se na jamstva s kamatama, oko 650 milijuna eura, uz mogućnost da se taj iznos isplatom 22 milijuna eura Jan de Nulu umanji za sto milijuna, piše Poslovni dnevnik.
Oko 70 milijuna eura potraživanja po kreditima ima i HBOR, a postojeći su dugovi prema HEP-u, za komunalne usluge i koncesije, te porezne obveze izuzev za plaće oko 35 milijuna eura. Isplatama tri minimalca nastala su i dugovanja Agenciji za isplatu radničkih plaća, oko 10 milijuna eura, a u slučaju stečaja toliki iznos će radnicima biti dodatno isplaćen.
Minimalno 800 milijuna eura trošak stečaja
Šteta za državu u slučaju stečaja mogle bi biti i značajno veća ako se ubroje davanja za plaće i doprinose koje se neće imati iz čega naplatiti, troškovi koji nastaju zbog nedovršenih brodova, sudskih sporova, kao i gubitaka koji će se preliti zbog nenaplaćenih potraživanja kooperanata i dobavljača brodogradilišta. Procjena troška stečaja za državu kreće od minimalno 800 milijuna do preko milijarde eura.
Radnici žele stečaj?
I dok Vlada poziva državne institucije za deblokadu 3. maja kako bi se na ročištu u utorak izbjegao stečaj, iz redova sindikata 3. maja prikupljaju se potpisi za otvaranje stečaja. Međutim, piše Poslovni dnevnik, ako i račun ostane u "crvenom", pravnici tvrde da to ne mora značiti otvaranje stečaja.
