U tu svrhu Hrvatski pravni centar u suradnji s Uredom za udruge Vlade RH i Hrvatskom alijansom za Europsku godinu građana te u partnerstvu s Adriatic Media d.o.o., organizirao je u petak u Hotelu Dubrovnik tribinu pod nazivom "Europska godina građana: Što smo naučili?".
Ovaj projekt financira EU iz programa IPA INFO 2011. Glavni ciljevi programa IPA INFO jesu podići svijest o EU u zemljama proširenja, te osigurati javnu raspravu o integraciji u EU, kao i prednostima i izazovima. Projekt se izvodi u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine, a ukupna vrijednost projekta je 89.720 eura.
Europska komisija na ovaj način želi potaknuti Europljane da aktivnije koriste svoja građanska prava i sudjeluju u političkim procesima Unije. Aktivnosti na projektu su usuglašene s aktivnostima koje provodi Hrvatska alijansa za Europsku godinu građana, te Europska alijansa za godinu građana. Projekt provodi Hrvatski pravni centar (HPC) u partnerstvu s Adriatic Media-om, odnosno portalom net.hr i u suradnji s lokalnim radio stanicama diljem Hrvatske. Medijski sadržaji koji su osnova projekta proizvedeni su ove godine u suradnji s najrelevantnijim sugovornicima iz akademskog, političkog i društvenog konteksta, a obrađivana su pitanja povezana s europskim građanstvom u širem smislu. Naime, u njima se nije govorilo samo o pravima i obvezama, već i o europskim vrijednostima, identitetu i međusobnoj suradnji među ljudima i zemljama.
Dva su osnovna kanala komunikacije koji se koriste u projektu. Prvi su tjedne radio emisije koje se emitiraju na lokalnim radio stanicama a usmjerene su javnosti izvan velikih gradskih središta, kojoj su informacije povezane s ovom temom manje dostupne. Drugi su članci koji se objavljuju na portalu net.hr te pokrivaju iste teme, koje tako postaju dostupne većinom urbanoj populaciji, ali i svim korisnicima interneta u Hrvatskoj. Članke na portalu net.hr možete pregledati ovdje.
Europski parlamentarci koji su sudjelovali na tribini Oleg Valjalo, Davor Stier i Andrej Plenković upozorili su na manjak građanske participacije na lokalnim razinama.
Oleg Valjalo je istaknuo da je od 1. srpnja do danas "kratko vrijeme da se naprave velike stvari", međutim osnovni zadatak je da se "hrvatskim građanima približi Europski parlament te da ih se uputi u to kako mogu ostvariti svoja prava".
Davor Stier istaknuo je da nas izbori za Europski parlament očekuju iduće godine te da se nada da će proteći bolje i s većom izlaznošću nego ove kada "mnogi ljudi nisu niti znali da se održavaju izbori za Europski parlament". On se također osvrnuo i na pitanje nedavno provedenog referenduma u Hrvatskoj rekavši da se o "spolnom odgoju" te o braku i obitelji itekako "žustro raspravlja u europskoj debati". Ipak, dodao je da, što se tiče manjina, odnosno potencijalnog referenduma o ćirilici, "to sigurno nije tema o kojoj se raspravlja u Europskom parlamentu, pošto se radi o smanjivanju stečenih prava".
"Ovaj proces promatram s više promatračnica, a tako ga i vrednujem", rekao je Andrej Plenović, također europski parlamentarac i jedan od glavnih stratega i autora ove kampanje. On je istaknuo da je riječ o "kontinuiranom procesu" te da je ova godina u Hrvatskoj bila samo "jedna njegova etapa". "U svih 20 godina od stjecanja naše neovisnosti, kada stavimo na skup sve naše informacijske aktivnosti i nastojanja oko informiranja o EU, došli bismo do podatka da je informirano samo oko 10 posto naših građana", rekao je Plenković.
Najveći problem, kako su se složili mnogi koji su sudjelovali na tribini, je da "hrvatski građani nisu prepoznali izbore za Europski parlament kao svoju temu". Heidi Eterović iz Hrvatskog pravnog centra istaknula je tom prilikom da hrvatski građani, sudeći prema posjeti člancima objavljenim na net.hr, pokazuju manje interesa za "opće teme, pitanja i probleme koji se odnose na EU", međutim "najveći interes pokazuju upravo za pitanja koja se odnose na ekonomska prava, mogućnosti zaposlenja i sl."
Predstojnik Vladina Ureda za udruge Igor Vidaček istaknuo je potrebu i za provođenjem "offline" aktivnosti kako bi se u većem opsegu građani uključili kako u europske izbore tako i u europske politike. "Mi smo proveli niz rasprava i informacijskih aktivnosti. Ono što se potvrdilo u gotovo svim raspravama na lokalnoj razini je činjenica da ako građani nemaju prostora za sudjelovanje na lokalnoj, te time i na nacionalnoj razini, onda oni ove pozive za sudjelovanje na europskoj razini doživljavaju kao znanstvenu fantastiku", rekao je Vidaček.
S njime se složila voditeljica Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Zagrebu Violeta Simeonova Staničić koja je rekla da "europske teme uopće nisu seksi", no da je potrebno pronaći načine na koje je moguće zainteresirati građane za mehanizme njihova utjecaja na europske institucije te otvarati rasprave o trendovima koji u tom smislu danas postoje u Europi.
Predstavnica organizacija civilnog društva u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru Marina Škrabalo također je govorila o aktivnom građanstvu i europskim vrijednostima istaknuvši utjecaj EU i na dobrobiti okolišnog razvoja u Hrvatskoj, primjerice "zaštita voda koja ima jednaki prioritetni status i na razini Europske unije i u Hrvatskoj".
Tribinu je moderirala HTV-ova novinarka Ivana Dragičević-Veličković.
