Preporuka epidemiologinje, ujedno i prve dame, Sanje Musić Milanović, da djeca u školama jedu zdravije obroke napravljene kod kuće izazvala je veliko zanimanje.
Musić Milanović je, podsjetimo, kako bi apelirala zbog pretilosti koja počinje već od najranije dobi djece u Hrvatskoj, preporučila nekoliko zdravih sendviča koje bi svako dijete trebalo voljeti, koji bi svakog zasitilo tijekom šest sati koliko traje nastava i koje bi svaki roditelj trebao moći kod kuće napraviti:
Ipak, isti sendviči nisu baš naišli na odobravanje, budući da su mnogi na društvenim mrežama komentirali kako rijetko tko u Hrvatskoj svome školarcu (ako ih nema i više od jednog) može svaki dan priuštiti jedan od ovih sendviča. Naime, samo neke od namirnica koje i nisu najjeftinije s popisa su: pureća šunka, oslići, pršut, graham/integralno pecivo, namaz od slanutka...
300 kuna sendviča > 60 kuna, recimo, slanca
Napravimo računicu: u prosjeku, za pravljenje jednog ovakvog sendviča treba 13 do 15 kuna. Ukoliko obitelj ima jednog školarca, za ovakav sendvič trebat će na tjednoj bazi izdvojiti 65 do 75 kuna. Na mjesečnoj bazi to bi bilo otprilike 260, odnosno 300 kuna. Ukoliko obitelj ima dva školarca, mjesečno bi, za jedan obrok koji bi ih trebao držati sitima od 8 do 14 sati, morali izdvojiti 520, odnosno 600 kuna. Za tri školarca mjesečne cijene bile bi 780 kuna, tj. 900 kuna...
Zvuči puno ako uzmemo u obzir činjenicu da najjeftinije pecivo u pekari, koje će za vrijeme velikog odmora učenik pojesti jednako kao što će pojesti i jedan od spomenutih sendviča, košta svega tri kune. Ali, upravo tu dolazimo do problema koji je za RTL "podcrtala" nutricionistica Ivana Barišić.
Problem su navike i "to go" opcije
Na naš upit da nam napravi jeftiniju alternativu sendviču prve dame, odgovorila je kako nije problem u cijeni sendviča, nego u baš pekarama pored škola.
"S obzirom da sam nutricionistica i majka osnovnoškolca i svakodnevno se susrećem s problemom djece s prekomjernom tjelesnom težinom, zalažem se za primaran cilj - nije problem u sendviču, već u tome da djeca generalno imaju loše prehrambene navike, prevelika je dostupnost pekara i 'to go' ponuda, odnosno opcija 'za van' blizu škola ili na putu za škole", rekla je Barišić.
Kao i sve, pa tako i ova navika, tvrdi magistrica nutricionizma, kreću od kuće:
"Navike se stječu doma i idu iz odgoja… Izazov je u današnje vrijeme, gdje je sve dostupno za malo novaca, a generalno loše za jesti (tipa pekarski proizvodi), djetetu objasniti da ne kupi krafnu već da radije pojede kvalitetan sendvič ili što mu se već spremi za školu. Kao majka radije bih dala svom djetetu da pojede skuplji obrok, a da sam sigurna da je zdraviji i nutritivno dobro izbalansiran s ciljem da ne narušavam njegovo zdravlje niti nutritivni status", zaključila je.
Drugim riječima, zdravlje bi trebalo biti na prvom mjestu, ali je, nažalost "skup sport".
