Poplave koje su od početka godine, a osobito u kolovozu zahvatile veće dijelove Hrvatske, ali i susjedne Slovenije, uzrokovale su ogromnu štetu. Na zadnji dan kolovoza, prijavljena šteta u hrvatskoj poljoprivredi iznosila je nešto više od 121 milijun eura, a prema podacima iz Registra šteta od prirodnih nepogoda, do početka rujna, mraz, tuča, olujni i orkanski vjetar i poplava prouzročili su štete u ukupno 221 gradu i općini na području čak 17 županija. Konačna šteta od prirodne nepogode poplava, prijavljena na području 14 županija, iznosila je na dan 7. rujna više od 112,5 milijuna eura.
Vlada je stoga u rujnu usvojila niz zaključaka o pomoći poljoprivrednicima, što uključuje četiri mjere vrijedne ukupno 60,3 milijuna eura, a izmjenama Programa potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u 2023. godini ukupna potpora popela se sa 10 na 25 milijuna eura. Predviđena su i proračunska sredstva za avansnu isplatu sredstava potpore u iznosu od ukupno 19 milijuna eura poljoprivrednim proizvođačima s prijavljenom štetom u Registru šteta od prirodnih nepogodna zaključno s 31. listopada ove godine.
Šteta na usjevima, ali i u samom tlu
"Kada se dogodi poplava, tlo je narušene strukture, biljke su oštećene. Ovisno o usjevu, stagnaciju vode različito podnose pojedine biljne vrste", pojasnili su nam u Ministarstvu poljoprivrede kada smo ih zatražili ove podatke. Tako su, primjerice, naveli da kukuruz nije bilo moguće koristiti za silažu i za zrno te da je, ovisno o vremenu koliko je kukuruz bio poplavljen, kod nekih je usjeva došlo do proklijavanja zrna na klipu, pojave biljnih bolesti ili pak do potpunog prekida nalijevanja zrna, zbog čega se na poplavljenim usjevima mogu pojaviti mitotoksini. Usjevi lucerne i djetelina, koji imaju dublji korijen, uslijed takvih nepogodna propadaju jer se podiže razina podzemnih voda i korijen trune pa biljke odumiru te ih je nakon plavljena potrebno pokositi i masu maknuti s parcele, kazali su u Ministarstvu.
Šteta, međutim, koja je nastala uslijed poplava, nije oštetila samo ono što je okom vidljivo, već su oštećenja mogla nastati u samom poplavljenom tlu. Konkretno, uslijed velikih poplava može doći do smanjenog udjela organske tvari, smanjenja kapaciteta tla za zadržavanje vode, tla mogu ostati sterilna ili pak može doći do trajnog zagađenja poljoprivrednih površina, primjerice teškim metalima ili fekalijama. Na naše pitanje - što je sa ispitivanjem kakvoće tla i saniranjem potencijalne šteta na samom tlu uslijed poplava - u Ministarstvu poljoprivrede nisu nam znali reći, baš kao ni u Hrvatskim vodama na koje su nas uputili.
Odgovor smo, stoga, potražili na Agronomskom fakultetu.
Poplave 2014. godine
Potrebno je napraviti temeljitu analizu tla. Sugerira to i slučaj poplava koje su Hrvatsku pogodile 2014. godine, kaže nam dekan, prof. dr.sc. Ivica Kisić koji nam je opisao što su tadašnja ispitivanja kakvoće tla utvrdila.
"Tada je Vukovarsko-srijemska županija napravila određene analize, procjenu kvalitete tla odnosno, kakve su bile posljedice tih velikih poplava. Konkretna analiza je utvrdila određene promjene odnosno, došlo je do povećanja reakcije tla, ali ta se reakcija tla vrlo brzo vratila u normalu. Isto tako, došlo je do promjena u mikrobiološkoj slici tla. Čim je voda bila duže od dva tri dana, došlo je do uginuća korisnih mikroorganizama u tlu. Po povlačenju vode poslije dva tri mjeseca mikrobiološka slika se vratila u normalu. Ono što je najbitnije reći, nije došlo do klasičnih onečišćenja tla teškim metalima", kaže Kisić.
Ističe kako je te godine postojala bojazan da bi Savom, kroz jedan od njezinih pritoka, rijeku Bosnu, moglo doći do onečišćenja jer Bosna prolazi dolinom BiH gdje je smještena teška industrija. To se, srećom, nije dogodilo.
"Tamo gdje se voda zadržala više od 10 do 15 dana, došlo je do zbijanja, odnosno slijeganja tla i onda je bilo problema s pripremom sjetvenoga sloja tla u jesen 2014. To je bila indirektna posljedica, ali s onečišćenjem tla nije bilo problema. Ono što nam se dogodilo, na primjer na nekim površinama uz Drenovce i Rajevo Selo, je to da je Sava donijela od 20 do čak 50 centimetara pijeska i te su površne postale privremeno neupotrebljive", dodaje.
Moguća ugroza pitke vode iz bunara
Poplava iz kolovozu 2023., u kojoj se se izlila i rijeka Drava, druga je priča. Kisić kaže da, koliko je njemu poznato, još nitko nije istražio u kakvom su stanju poplavljena tla na tom području, a bojazan da je došlo do određenog onečišćenja ne može se isključiti. Blizu korita Drave, naime, na Botovu, nalazi se deponij iz vremena bivše Jugoslavije, na kojem su se nekad čistili i dezinficirali vlakovi jugoslavenskih željeznica. Iako od formiranja hrvatske države nije u funkciji, upravo bi on mogao biti krivac za moguće promjene i oštećenja tla.
"Kada je došlo do poplave rijeke Drave, jedan dio onečišćenja, kako su ti ugljikovodici - grubo govoreći nafta - lakši od vode, oni su se razlili po okolnim poljoprivrednim površinama. Voda se povukla, ali ti su ugljikovodici ostali u nekim džepovima, da li na površini tla ili na dubini od 10 centimetara. Ne bi me iznenadilo da se ti ugljikovodici pojave na površinama kad se podzemne vode podignu, vjerojatno tijekom jeseni i zime 2023. i 2024. i da tada netko vidi naftu na svojim poljoprivrednim površinama. Vjerojatno je na Botovu bilo i nekih drugih onečišćenja, ali je teško govoriti kojih bez detaljnije analize", upozorava Kisić.
Iako onečišćenja, kakva god bila, napominje, ne ugrožavaju plodove na tlu, mogu ugroziti pitku vodu iz bunara.
"Bilo bi pametno te ciljano uzeti uzorak te mikrolokacije i vidjeti koliko je čega, da se točno zna, i zatim bi se na tim mikrolokacijama trebale provesti mjere sanacije", zaključuje.
POGLDAJTE VIDEO: Osječani očajni, ne znaju što jedu: Zašto nema rezultata analize hrane i tla ni tri tjedna nakon požara?
Slovenci objavili preporuke za sanaciju tla
A kako se s istim problemom suočila susjedna Slovenija? U njihovu Ministarstvu poljoprivrede kazali su nam da su također pozvali sva poljoprivredna gospodarstva, pčelare i ribogojitelje pogođene poplavama da podnesu zahtjev i dostave obrazac za procjenu štete. Slovenci su do početka studenog dali rok i za podnošenje zahtjeva za dodjelu jednokratne solidarne pomoći poljoprivrednicima te rok za samoinicijativnu dojavu u slučaju više sile zbog izvanrednih vremenskih nepogoda. Do kraja prosinca predviđen je i rok za podnošenje zahtjeva za odgodu plaćanja bankovnih kredita, a Poljoprivredni institut Slovenije pripremio je upute i mjere za sanaciju poplavljenih tla i postupanje s muljem na poljoprivrednim površinama i vrtovima.
"Tla u poplavama u kolovozu 2023. inače nisu bila poplavljena dulje vrijeme kako bi se formirale značajne posljedice velikih razmjera", naveo je Slovenski Institut, ali je isto tako upozorio da neadekvatna sanacija tla može izazvati posljedice kao što su: djelomična ili jaka povećana površinska kamenitost tla, erozija površinskih slojeva tla, smanjena dubina tla i povećanje kostura podne površine, ponegdje potpuna erozija i smanjenje tla uslijed pojave novih riječnih korita ili promjene obale vodotoka.
Na pitanje, treba li i Hrvatskoj dokument poput slovenskih mjera i uputa za sanaciju poplavljenih tla, Kisić jasno odgovara - da. Ne samo radi poplava, već i radi drugih vremenskih nepogoda koje nam možda predstoje u budućnosti.
"Klimatske promjene bit će sve izraženije, bit će ih sve više i bit će sve žešće. Neće možda pogoditi cijelu Hrvatsku, pojavljivati će se lokalno, ali moramo imati protokole ponašanja u izvanrednim situacijama, kako reagirati u takvim situacijama. Navedeni protokoli jasno propisuju tko je zadužen za što, koga nazvati, tko prvi dolazi na teren i da se zna kako postupati u takvim izvanrednim situacijama", mišljenja je dekan Kisić.
