Nakon što se jučer cijela Hrvatska zacrvenjela na novoj karti raširenosti koronavirusa koju je objavio Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), sinoć je zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin u emisiji Otvoreno HRT-a rekla da će povratak u matične zemlje turista koji se trenutno nalaze u Hrvatskoj ovisiti od zemlje do zemlje.
Države sad, kaže, za povratak iz zemalja s visokim rizikom označene označene crvenim, mogu postavljati posebne zahtjeve. Da se primjerice može vratiti bez karantene osoba koja je cijepljena s obje doze, ali da je od druge doze prošlo više od dva tjedna, kao i osobe koje su preboljele bolest unutar šest mjeseci, a da svi ostali trebaju ići u karantenu nakon što se vrate te nakon par dana napraviti test na koronavirus.
Istaknula je da bi epidemiološka situacija bila bolja da nam nije došlo toliko turista ovog ljeta te da su i domaći i strani turisti podjednako odgovorni za širenje virusa.
Razlog necijepljenja je iracionalan?
Ankica Parat Baljkas, voditeljica Službe epidemiologije ZJZ Šibensko-kninske županije, smatra da su širenju virusa u njezinoj županiji pridonijeli brojni turisti, ali i domaći ljudi koji su se nakon zatvaranja zaželjeli druženja. Unatoč ulasku u crveno, ističe da bi trebalo ostaviti trenutno važeće mjere kojih se treba pridržavati.
"Isto tako naglasak bi trebao biti na cijepljenju na što mi stalno pozivamo... Interes je nešto pao i ne znam može li se to popraviti. Mislim da bi trebalo uključiti i psihologe i sociologe jer se bojim da je razlog za necijepljenje kod ljudi više iracionalan nego racionalan jer kad bismo svi racionalno pristupili temi onda bismo i svi pristupili cijepljenju", poručila je Parat Baljkas.
Dobna struktura hospitaliziranih
Predstojnik Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Ivan Puljiz otkrio je kakva je dobna struktura pacijenata koje se tenutno nalaze na klinici te kakva im je klinička slika.
"Ukupan broj hospitaliziranih posljednjih tjedan dana je između 80 i 90. Kada gledamo pacijente izvan intenzivne imamo oko 8% pacijenata u dobi između 30 i 40 godina, 12% onih između 40 i 50 godina, 22% između 50 i 60 godina, 20% između 60 i 70 godina te oko 38% su stariji od 70 godina", rekao je Puljiz.
Dodavši je da je u najstarijoj dobnoj skupini cijepljeno samo 20% hospitaliziranih a u onoj od 60 do 70 godina tek 10%. "U intenzivnoj jedinici imamo 10 pacijenata na aparatu za mehaničku ventilaciju od kojih je samo jedan cijepljen. Kod njih je dobna skupina u rasponu od 47 do 80 godina. Od njih 10, pet ih nema nikakve popratne bolesti", rekao je.
Uzroci epidemiološke situacije
Govoreći o uzrocima epidemiološke situacije, imunolog Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci rekao je da turistička sezona sigurno nije pomogla popravljanju epidemiološke slike u Hrvatskoj te da su i neki od stranih turista dolazili iz zemalja gdje su imali epidemiju s delta sojem.
"Naravno, delta soj je pridonio tome najviše, a pored toga se dogodila jedna činjenica, a događa se i trajno da dio naših građana koji su cijepljeni, posebno Pfizerovim cjepivom, nakon šest mjeseci polako gubi imunost te se ponovno izlaže virusu", rekao je.
Virusni imunolog Luka Čičin Šain s Helmholtz centra za infektološka istraživanja u Braunschweigu u Njemačkoj, govoreći o stanju u Njemačkoj u kojoj je na snazi tzv. 3G pravilo (cijepljen, testiran, zdrav), rekao je da se, kako raste broj u određenom području, i u nekim dućanima s npr. s tehničkom robom traže potvrde.
Iako interes za cijepljenje usporava i u Njemačkoj, ističe da nije stalo kao u Hrvatskoj.
"Mi smo sada negdje iznad 60%, nismo još stigli do 70%, imamo nešto više postotke nego u Hrvatskoj. Te brojke se odnose na odraslu populaciju. Svjesni smo da to nije dovoljno i na tome treba raditi, vjerojatno u tom smjeru idu i te covid potvrde", rekao je Čičin Šain dodavši da će od listopada građani sami plaćati testiranje pa će i to biti dodatni poticaj da se cijepe.
Pavić Šimetin je rekla da je u zadnje vrijeme usporeno cijepljenje, ali da se svaki dan barem 3000 ljudi odluči na prvu dozu cjepiva i da uglavnom nemaju nikakvih velikih nuspojava. Ako se nastavi ovakvih tempom, trebala bi nam više od dva mjeseca da bi se dosegla brojka od 70% procijepljenih.
Stajanje i sjedenje za šankom
Pavić Šimetin je objasnila i u čemu je razlika između sjedenja i stajanja za šankom.
"Ono što je važno je da držite distancu od dva metra od drugih ljudi. Ako je za šankom neko mjesto udaljeno dva metra od drugih, onda može. Važna je jedino distanca i način na koji se ta distanca može označiti. Stajaća mjesta je teže označiti", ustvrdila je.
